Na tržištu rada žene su često žrtve diskriminacije. Promjena bračnog statusa i potencijalna trudnoća u očima mnogih poslodavaca predstavljaju problem u njihovom poslovanju.
Romske obitelji koje su se skrasile u Bišća Polju kod Mostara riješili su se „prokletstva“ traganja za domom, ali ne i problema koji im onemogućavaju normalan život.
Raste broj žrtava porodičnog nasilja, počinioci često ostaju neprijavljeni zbog nepovjerenja u institucije, brige za ekonomsku sigurnost i sudbinu djece.
Jasmin Džemiđić, sarajevski 'sit-down' komičar, rođen je sa dječijom paralizom. Uprkos tome, jedan je od najpopularnijih izvođača u Magacinu Kabare. U svojim nastupima ne propušta priliku da skrene pažnju javnosti o položaju OSI.
Ženski Sud Bosne i Hercegovine počeo je krajem 2010. godine i predstavlja neinstitucionalni mehanizam koji pomaže ženama da svjedoče o nasilju koje su pretrpjele, dajući im prostor za sve nepriznate, skrivene i prećutane zločine.
Lejla Okić iz Srebrenika je osoba sa invaliditetom. U ovoj maloj sredini gdje gotovo ne postoji mogućnost da se pronađe posao, Lejla je ipak dobila priliku i iskoristila je na pravi način.
Kroz interaktivnu vremensku mapu predstavljamo napore žena koje su pomjerale društvene granice u BiH u prethodnih 100 godina. Mapa je nastala na osnovu publikacije ''Zabilježene: Žene i javni život BiH u 20. vijeku''.
Sa predstavnicama EU Agencije za fundamentalna prava (FRA) razgovaramo o problemima sa kojima se suočavaju imigranti, pojavi desničarskih stranaka i pokreta i njihovom utjecaju na budućnost Evrope.
