Ženski sud BiH
Ženski Sud Bosne i Hercegovine počeo je krajem 2010. godine i predstavlja neinstitucionalni mehanizam tranzicijske pravde koji pomaže ženama da svjedoče o nepravdama i nasilju koje su pretrpjele, dajući im prostor za sve nepriznate, skrivene i prećutane zločine.
Parlamentarna Skupština Vijeća Evrope procijenila je da je 20.000 žena pretrpjelo silovanje i seksualno nasilje za vrijeme agresije na BiH, no tačan broj će još dugo biti nepoznanica - uglavnom zbog šutnje onih koje su preživjele.
Regionalnu inicijativu za Ženski sud pokrenulo je sedam ženskih organizacija iz svih zemalja bivše Jugoslavije. “Tokom četiri godine (2011-2015) intenzivno smo radile na pripremama za organizovanje Ženskog suda – feministički pristup pravdi. Aktivnosti su uključivale stvaranje solidarne mreže svedokinja, aktivistkinja, terapeutkinja, ekspertkinja, umetnica u svim zemljama s prostora bivše Jugoslavije. Cilj ovih aktivnosti je i kreiranje feminističkog modela mira, pravde, odgovornosti. Ženskim sudom – feministički pristup pravdi promišljamo i stvaramo nove politike znanja, preispitujemo odnos između teorije i prakse/iskustva, gradimo međusobnu solidarnost i poverenje, alternativnu žensku istoriju i kolektivno istorijsko pamćenje,“ objašnjava Jadranka Milićević, aktivistkinja Fondacije CURE.
Ona dodaje da je za mnoge žene koje su preživjele seksualno nasilje i silovanje tokom rata, pravda još uvijek daleko. „Zakoni koji bi garantovali ženama dostojanstven život nisu usvojeni. Mi smo kroz aktivnosti Ženskog suda najviše radile na direktnoj podršci ženama, da ih ohrabrimo da govore o onome što su preživjele, da čuju jedna drugu, jer žene Balkana su od 1990. preživljavale razne oblike nasilja'', kaže Milićević.
Jedan od najvećih problema sa kojim se susreću jesu predrasude okoline, zbog kojih mnoge žene žive u šutnji. Također, zakoni koji bi uredili socijalna i ekonomska prava su još uvijek neujednačeni u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
''Sve žene teško žive, jer samo mali broj je ostvario pravo na naknadu za preživljene strahote. U Federaciji BiH oko 840 žena je ostvarilo ovo pravo na mjesečnu naknadu, a u RS-u po ovom osnovu žene nemaju prihode. Naravno da se susreću sa predrasudama i veoma mali broj žena ima zaposlenje i riješeno stambeno pitanje. Čak i kada idu na svjedočenja nemaju adekvatnu podršku od strane predstavnika institucija (tužilaštva)“, kaže Jadranka.
Ženske organizacije omogućavaju prostor za razgovor, podršku, informacije koje mogu pomoći ženama da se lakše nose sa svakodnevnim problemima. U Fondaciji CURE naglašavaju da su patrijahalnost bh. društva i male kazne koje se presuđuju za ratni zločin silovanja i seksualnog nasilja, najveće prepreke ženama da krenu dalje nakon trauma koje su preživjele. Upravo zbog toga se organizuje Ženski sud, čiji će se završni događaj - javno svjedočenje žena koje su preživjele - održati u Sarajevu, u maju 2015.
