Zdravlje nije za svakoga
Bosna i Hercegovina je jedna od najsiromašnijih zemalja u regiji. Društveno-politička kriza izazvana domaćim, ali i stranim uticajima, proizvjela je armiju nezaposlenih, siromašnih i obespravljenih građana. Između ostalih problema, ove socijalne kategorije nisu obuhvaćene zdravstvenom zaštitom. Među njima su najbrojniji Romi koji su gotovo u potpunosti isključeni iz sistema. Razlozi za njihovu isključenost su mnogobrojni. Dijelom je to zbog ogromnog procenta nezaposlenosti, ali i zbog neposjedovanja osnovnih ličnih dokumenata.
Činjenica je da su Romi najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Po poslednjem popisu koji je urađen još 1991., kao pripadnici ove nacionalne manjine, izjasnilo se nešto više od 8.800 osoba. Međutim, ovaj broj je daleko veći. Procene su se kretale od 40 do čak 100.000. Do sada, najprecizniji podatak iznet je 2007., kada se došlo do cifre od 76.000. To je bio rezultat opsežnog istraživanja romskog nevladinog sektora, u okviru koga su bile istražene potrebe Roma u oblastima zapošljavanja, stanovanja i zdravstvene zaštite.
Mali procenat Roma obuhvaćen je zdravstvenom zaštitom. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je svega 2-3 % Roma u BiH zaposleno u javnom sektoru, a da se najveći broj bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina, ili nekim drugim vidom samozapošljavanja, lako ćemo zaključiti da većina ima potrebu za socijalnim zbrinjavanjem. Shodno podatku o broju zaposlenih, tek mali procenat Roma u BiH ima pristup zdravstvenom osiguranju.
Nekada je možda bilo drugačije, međutim, danas zdravlje direktno zavisi od socio-ekonomskih mogućnosti. Hedina Sijerčić-Tahirović, koordinatorica za Rome pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i izbjeglice, istakla je da je problem zdravlja i zdravstvenog osiguranja mnogo dublje prirode i da je to zapravo večiti problem. ''Postoji jedan mali procenat Roma koji se vremenom uspio uklopiti u život sa većinskim stanovništvom. Takvi Romi su obrazovani, zaposleni, uživaju benefite i nemaju toliko izražene probleme. Međutim, najveći procenat Roma je i dalje van sistema, diskriminisan, bez dokumenata i bez ikakvih prava'' ističe Hedina.
Akcioni plan, mrtvo slovo na papiru
Upravo zbog smanjenja isključenosti Roma, BiH je postala jedna od zemalja potpisnica “Dekade inkluzije Roma 2005.-2015.” U okviru Dekade, postoji i poseban Akcioni plan koji se tiče zdravstva. U njemu su definisani ciljevi i mjere za poboljšanje zdravstvene zaštite i uključivanje Roma u postojeći sistem zadravstvene zaštite. Međutim, ovo je samo dokument. Stanje na terenu je potpuno drugačije. BiH je poslednja zemlja koja je pristupila Dekadi. Sijerčić – Tahirović kaže da je do sada najviše urađeno na polju obrazovanja, a najvidljiviji rezultati su u oblasti stambenog zbrinjavanja, jer je vrlo lako prepoznati oštećeni krov od restauriranog.
Kada govorimo o Akcionom planu zdravstvene zaštite, rezultai su ravni nuli. Jedino što je do sada urađeno je projekat imunizacije dece, koji je koštao oko 100.000 KM. Ševko Bajić iz CARE Internationala, govori da se sredstva koja su namijenjena za sprovođenje Akcionog plana za poboljšanje zdravstvene zaštite vraćaju, jer nisu iskorišćena. A novac koji je potršen na imunizaciju je uzaludno potrošen. ''Moram priznati da je taj projekat imunizacije bio jako čudan'', kazao je Bajić. Pa kako i ne bi, kada je imunizacija mogla da se uradi bez projekta i bez potrošene marke, jer je imunizacija besplatna za sve.
Ostalo je malo vremena
Do završetka sprovođenja Dekade ostalo je još pune četiri godine. Ono što se u ovom momentu pouzdano zna je da Akcioni planovi moraju proći kroz reviziju, jer su postojeći loši i po njima se ne može dalje raditi (ovo ne važi za Akcioni plan iz oblasti obrazovanja, jer je već revidiran). Novi akcioni plan poboljšanja zdravstvene zaštite će vjerovatno sadržati nekoliko desetina strategija i projekata koji će zahtjevati ogromna novčana sredstva. A šta će se suštinski promeniti? Hoće li se promijeniti situacija kada životno ugroženu Romkinju doktor odbija da porodi bez novca? Hoće li se povećati životni prosjek Roma koji je deset godina manji u odnosu na većinsko stanovništvo, hoće li uopšte Romi biti zdraviji i onda kada budu imali pristup sistemu zdravstvene zaštite?
BiH je ratifikovala mnoge međunarodne dokumente kojima se obavezala da će osigurati jednakost u zaštiti i univerzalni pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bez diskriminacije. Također, u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, BiH je obavezna reformisati sistem zdravstvene zaštite u skladu sa evropskim standardima i pravima.
U praksi je sasvim drugačije, jer i dalje postoji problem u praktičnoj primeni zakona. Dodatni problem se ogleda i u dostupnosti informacija, jer Romi čak i da imaju pravo na neki benefit, oni jednostavno ne znaju za to. Glavni uzrok ovom problemu je (ne)obrazovanje. Zbog toga se za Rome često kaže da se nalaze u “začaranom krugu siromaštva” iz koga se teško izlazi. Problem zdravstvene zaštite je duboko povezan sa nezaposlenošću i lošim životnim uslovima, a kruna svega je niska stopa obrazovanja. Uz ovaj “krug”, i prekomplikovanu birokratiju BiH, Romi će još dugo biti daleko od sistema.
Kao što je već pomenuto, od januara 2012. se planira revizija Akcionog plana iz oblasti zdravstva, koji bi trebao da se formira na planu realnih potreba. Znamo da je životni vek Roma kraći 10 godina u odnosu na većinsko stanovništvo, svijest o značaju reproduktivnog zdravlja kod Romkinja je na niskom nivou, zarazne bolesti su prisutnije kod Roma zbog loših životnih uslova. Sve su ovo podaci koji dolaze sa terena i jasno je da se ti problemi moraju riješiti.
Međutim, prvi korak ka poboljšanju zdravlja Roma je njihovo uvođenje u sistem zdravstvene zaštite. Organizacija “Vaša prava” je već na terenu i do sada je puno uradila radeći na tome da Romi dođu do ličnih dokumenata. Tragom prve prijave, ili uz prisustvo svjedoka, neki Romi su po prvi put uspeli da dođu do dokumenata. To je veliki uspeh i korak naprijed, ali i dalje ostaje problem diskriminacije koji se ne može riješiti niti jednim dokumentom. Akcioni plan zdravstvene zaštite Roma je najznačajniji dokument i ako hipotetički govorimo da je revidiran, teško možemo reći da će suštinski nešto promijeniti. ''Mogu da tvrdim da će se Akcioni plan revidirati, a da li će se krenuti sa realizacijom predviđenih aktivnosti, to ne mogu'', istakla je Hedina Sijerčić-Tahirović, koordinatorica za Rome pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i izbjeglice.
Dakle, plan za unapređenje zdravlja Roma za sada ostaje samo plan. O njegovoj realizaciji ili nerealizaciji će se tek govoriti. U međuvremenu, najobičniji zdravstveni pregled će za mnoge Rome biti daleki san. I dalje ćemo biti svjedoci “izuzetnog” odnosa medicinskih sestara i doktora prema Romima kada dođu na pregled. Mnogi će se i dalje rađati, živeti i umirati bez ikakvih tragova. Mnogi ne znaju, ali Romi i dalje veruju u nadrilekarstvo i nekonvencionalno lečenje. Za mnoge Rome, jedina zdravstvena zaštita je jednom godišnje, na Đurđevdan, šestog maja. Dan ranije, Romi odlaze u polje gdje beru lekovito bilje i vrše različite obrede, verujući da će ih to držati zdravim tokom čitave godine.
Ciljevi iz postojećeg Akcionog plana za zdravstvenu zaštitu Roma
1) Osiguranje prava na zdravstvenu zaštitu pripadnika romske nacionalne manjine - realizacijom ovog cilja osigurava se romskoj nacionalnoj manjini ispunjavanje potrebnih uvjeta za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu. Pozitivnom zakonskom regulativom u BiH ovoj populaciji je omogućeno pravo na zdravstvenu zaštitu, jer je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti svakom građaninu zagarantirano pravo na zdravstvenu zaštitu, a Zakonom o zdravstvenom osiguranju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po nekom osnovu.
2) Podizanje svijesti iz oblasti zaštite zdravlja - podizanje svijesti o značaju zdravstvene zaštite za ukupan kvalitet života i potrebi njenog korištenja od pripadnika romske nacionalne manjine je cilj koji je proistekao iz činjenice da oni vrlo rijetko koriste zdravstvenu zaštitu i u slučajevima kada su im prava na nju osigurana. Uz to idu određene predrasude i stereotipi koje o romskoj nacionalnoj manjini ima većina radnika u zdravstvenom sistemu. Za njegovu realizaciju predloženo je pet mjera, koje će trajati do kraja 2015. godine.
3) Osiguranje i provođenje preventivnih mjera u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja pripadnika romske nacionalne manjine- činjenica da redovnom zdravstvenom zaštitom nije obuhvaćen najveći broj pripadnika romske nacionalne manjine, a specifični programi preventivne zdravstvene zaštite se provode djelomično ili nikako, za rezultat ima lošije zdravstveno stanje ove populacije od drugih. Postavljanjem ovog cilja i mjerama za njegovu realizaciju to se želi promijeniti, a krajnji rezultat će biti viši nivo zdravstvene zaštite te populacije.
