Mostar: Zajedničkim snagama do kvalitetnijeg obrazovanja

Okrugli sto "Obrazovanje učenika s razvojnim poteškoćama" okupio je oko trideset stručnjaka iz oblasti obrazovanja i rada s osobama s poteškoćama u razvoju, koji su dobili priliku da diskutuju o inkluzivnom procesu u BiH.

 

Tokom okruglog stola predstavljen je priručnik za profesore u osnovim i srednjim školama "Izrada programa po mjeri svakog djeteta", nastalog u saradnji Vijeća mladih Grada Mostara i Udruženja mladih psihloga u okviru projekta "Zajedničkim snagama do kvalitetnijeg obrazovanja".

 

"Mi smo u ovom priručniku željeli ponuditi profesorima šta oni mogu koristiti. Na njima je sada da li će to izabrati i da li im treba ono što mi njima nudimo. Ali definitivno je jedan od alata kojeg mogu korsitit u svom budućem radu", objasnila je Arnela Memić, koordinatorica projekta i jedna od saradnica na priručniku.

 

 

 

Priručnik je nastao kroz saradnju s profesorima, učenicima i stručnim osobljem Srednje tekstilne i poljoprivredne škole Mostar u kojoj se realizuje inkluzivna nastava, a pored prosvjetnih radnika moći će ga koristiti i studenti nastavničkih fakulteta, kao i roditelji.

 

 

Okvirni zakoni koji postoje u našoj zemlji su dobri i omogućuju inkluziju, a pored njih postoje i strateški pravci i akcioni planovi koji u središte stavljaju uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redovno obrazovanje. Međutim, prepreka se nalazi u legislativi koja nije jednoobrazna na nivou cijele zemlje, smatra Vesna Varunek, doktorica pedagoških nauka i recezentica priručnika. Roditelji se zbog toga nalaze u situaciji da im nije jasno da li njihovo dijete smije ići u redovni obrazovni program, niti im se nude jasne mogućnosti u vezi s izborom škole. Pored toga, dio problema leži i u roditeljima koji nastoje da zaštite svoje dijete.

 

"Ono što možemo vidjeli je da djeca s poteškoćama u razvoju imaju sniženo samopuzdanje. Taj obrazac imaju od roditelja koji naporsto ne znaju kolike i kakve poruke šalju zato što prezaštićuju svoju djecu i šalju poruke 'ti to ne možeš', 'ti još nisi spreman za to'", kaže profesorica Varunek, i dodaje da položaj ove populacije otežava i generalno stanje u društvu, kao i tradicionalni način poučavanja.

 

 

Jedan od najvažnijih zaključaka okruglog stola upućuje da je potrebna bolja komunikacija različitih nivoa uključenih u obrazovni proces kako bi se djeci s poteškoćama u razvoju omogućio pristup inkluzivnom procesu obrazovanja.

 

"Svi imamo naše perspektive, imamo naše ideje šta je naš problem, a nikako ne komuniciramo jedni s drugima. I čini mi se da nam fali uvezanosti, fali nam povezanosti između različitih nivoa da bi ovo moglo funkcionisati. Jer kakva je nama korsit ako u vrtiću dobro rade, a ako nema nikakve komunikacije s osnovnom školom - ako u osnovnoj školi kreću od nule, ili ako u srednjoj školi ponovo kreću od nule", smatra Memić.

 

Potrebe nastavnika danas se ne podudaraju s normama zastarjelih planova i programa koji se koriste u obrazovnim insitucijama, mišljenje je Elme Špago, pedagoice Srednje tekstilne i poljoprivredne škole u Mostaru.

 

 "Planovi i programi koji su stari 15 godina ne mogu više udovoljiti potrebama nas nastavnika koji se svakodnevno stručno usavršavamo i djece koja se mijenjaju, koja su izložena različitim oblicima edukacije, kako formalne, tako i neformalne. Tako da moramo stalno zadovoljavati savremene standarde i težiti im i prema tome dobro je da ova inicijativa kreće od nas, radnika škole, psihologa, sručnih saradnika, koji, ustvari, i jesu najpozvanije osobe da mijenjaju sistem, da mijenjaju društvo, da mijenjaju budućnost, na kraju krajeva", zaključuje Špago.