Etnička segregacija učenika i neprovođenje inkluzije veliki problemi bh. školstva

Djeca s poteškoćama u razvoju i dalje su nevidljiva i na marginama bh. sistema obrazovanja, rečeno je tokom godišnje konferencije Koalicije "Jednakost za sve" pod nazivom "Od diskriminacije do inkluzije i jednakosti u obrazovanju u BiH" koja je održana u utorak u Sarajevu.

 

"Ono što kao koalicija u suštini želimo da vidimo jeste društvo, Bosnu i Hercegovinu, u kojoj svako dijete ima pravo i mogućnost da istinski uživa u pravu na obrazovanje, da se osjeća sigurno i zaštićeno u svim sferama javnog života, a pogotovo u obrazovanju", poručila je tokom uvodnog obraćanja Maida Muminović, izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo.

 

Iako je obavezna, inkluzija i dalje nije zaživjela u školama u Bosni i Hercegovini, a i tamo gdje se provodi to se ne čini na adekvatan način. Veliki problem predstavljaju neprilagođeni nastavni planovi i programi, nestručno nastavno osoblje, ali i predrasude još uvijek prisutne u našem društvu.

 

 

"Pitanje inkluzije je mnogo kompleksno i jedan od problema, koje smo mi identifikovali u radu, jest i nedovoljna podrška nadležnih institucija, posebno kada je riječ o financijskoj podršci za asistente u nastavi, za pomagala u nastavi", izjavila je Slobodanka Dekić, projektna koordinatorica iz Mediacentra Sarajevo, te dodala da djeca čak i kada završe redovnu osnovnu školu, kasnije budu upisana u specijalna odjeljenja srednjih škola što ograničava njihov razvoj i ne priprema ih adekvatno za tržište rada.

 

 

Obrazovanje u specijalnim školama i specijalnim odjeljenjima redovnih škola često ne odgovora potrebama djece i mladih s poteškoćama u razvoju za stvarnom socijalizacijom i kasnijim uključivanjem u društvo, istakli su učesnici konferencije koja je okupila brojne aktiviste nevladinih organizacija, predstavnike vladinih institucija, kao i nastavnike i roditelje.

 

Da bi se pristupilo inkluzivnom obrazovanju, potrebno je razumjeti da se barijere za osobe s invaliditetom nalaze u društvu koje ih okružuje, a ne u njima samima, objasnila je Aleksandra Ivanković iz organizacije Mental Disability Advocacy Centre, i dodala da se konstantna diskriminacija pojačava izolacijom u specijalne ustanove i škole.

 

 

"Obrazovanje treba da bude slobodno od bilo kakvih prepreka i barijera o kojima smo već govorili kako bi se svakom djetetu sa bilo kojom vrstom invaliditeta omogućilo da se uključi u obrazovanje u skladu sa svojim sposobnostima", izjavila je Ivanković, i poručila da obrazovni sistem BiH mora proći kroz veliku reformu kako bi svima bilo omogućeno takvo školovanje.

 

Uniformisan i ograničen obrazovni sistem naše zemlje i dalje očekuje da svi učenici postižu najbolje rezultate iz svih oblasti, što u praksi nije moguće i uveliko usporava proces inkluzije.

 

"Zašto je inkluzivna edukacija kod nas neefikasna? Pa neefikasna je zato što mi očekujemo da naša djeca sa teškoćama, sa značajnijim razvojnim teškoćama, u inkluzivnim školama postignu isti obrazovni standard kao i njihovi vršnjaci što je nemoguće", smatra Alma Dizdarević, profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

 

 

Segregacija učenika na osnovu etničke pripadnosti koja je prisutna u više gradova na području Federacije BiH, diskriminatorna je praksa koja mora prestati, poručili su učesnici skupa. Posljednja pobuna srednjoškolaca u Jajcu, gradu  u kojem vlasti žele otvoriti novu školu koja bi radila po bosanskom planu i programu, pored već postojećih škola na hrvatskom planu i programu, svjedoči o tome da su učenici svjesni da bi nova podjela bila pogrešan potez. Ipak, čini se da politička volja za rješavanjem problema dviju škola pod jednim krovom i dalje ne postoji.

 

Iako je edukacija u modernom svijetu postala značajnija nego ikad ranije, u BiH svjedočimo fragmentiranom i ispolitiziranom sektoru obrazovanja, izjavio je Peter Duffy, direktor misije USAID-a u BiH.

 

"Nacionalističke ideologije imaju previše utjecaja na nastavni plan i program, a diskriminatorne prakse i i segregacija u obrazovnom sistemu jedni su od najhitnijih problema s kojima se zemlja suočava", poručio je Duffy.

 

I pored toga što bi škola trebala biti mjesto na kojem se djeca uče razumijevanju i međusobnom prihvatanju, sistem obrazovanja kojem danas svjedočimo doprinosi udaljavanju učenika različitih etničkih grupa jednih od drugih.

 

"Obrazovni sustav, mnogi tvrde, doprinosi ne samo nerazumijevanju između konstitutivnih naroda u BiH, i naravno manjina, već u nekim svojim dimenzijama generira strah i dodatno produbljuje podjele", smatra Alina Trkulja iz Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu.

 

Tokom konferencije ponuđeno je nekoliko prijedloga za modele obrazovanja koji bi bila alternativa segregaciji u obrazovanju. Uvođenje nacionalne grupe predmeta (Historija, Geografija, Maternji jezik i Vjeronauka) omogućilo bi spajanje djece u dvjema školama pod jednim krovom bar kada slušaju ostale predmete, ali boljim konceptom smatra se kreiranje novog integrisanog plana i programa koji bi bio jedinstven za područje cijele Bosne i Hercegovine. Takav nastavni plan i program morali bi kreirati stručnjaci, bez uplitanja politike, jer jedino na taj način djeci zaista može biti omogućeno kvalitetno obrazovanje što i jeste njihovo osnovno pravo.