Brojne reakcije javnosti zbog zabrane nošenja vjerskih obilježja

Na sjednicama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iz septembra i oktobra 2015. godine ocijenjeno je da je potrebno skrenuti pažnju na nošenje vjerskih obilježja zaposlenih u pravosudnim institucijama, ali i stranaka. Uslijedio je i zaključak da se rukovodiocima pravosudnih institucija skrene pažnja na ovu zabranu. Kada je, s druge strane, riječ o zabrani nošenja vjerskih obilježja za stranke, iz VSTV-a ističu kako u konkretnim slučajevima treba odlučiti da li nešto odgovara ili ne.

 

Kako bi izrazili svoje neslaganje s ovakvom odlukom, više nevladinih organizacija i pojedinaca i pojedinki obratilo se javnosti.

 

"Imajuću na umu dalekosežno prisustvo vjere u javnom i političkom životu, ova odluka se na prvu može pozdraviti. Bosna i Hercegovina je sekularna država i kao takva trebala bi promovisati jasno odvajanje religije i države. Ipak, kada se ova odluka analizira, dolazi se vrlo brzo do zaključka da se ovdje radi o protivustavnoj odluci“, navodi se u saopćenju.

 

U obraćanju se dalje navodi da, iako se radi o načelno neutralnoj normi koja ne zabranjuje nošenje vjerskih simbola samo jedne religijske zajednice, odluka u svojoj srži sadrži jasne elemente indirektne diskriminacije, s obzirom na to da ovako definisana norma pogađa ponajviše i možda isključivo žene-muslimanke koje nose hidžab/maramu.

 

„Ustav Bosne i Hercegovine zabranjuje diskriminaciju na osnovu vjeroispovijesti, a Zakonom o zabrani diskriminacije BiH iz 2009. godine je zabranjena indirektna i direktna diskriminacija na različitim osnovama, između ostalog na osnovu spola i vjeroispovijesti“, stoji u obraćanju kojeg potpisuju Sarajevski otvoreni centar, Žene ženama Sarajevo, Budućnost Modriča, Udružene žene Banja Luka, Žena-žrtva rata Sarajevo, Fondacija Cure Sarajevo, kao i brojni pojedinci i pojedinke.