UN Women: Izvještaj o nasilju nad ženama

Agencija za ravnopravnost spolova BiH, UNFPA i UN Women predstavili su danas rezultate Prve studije o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja nad ženama u BiH.
Piše: 
diskriminacija.ba
Podijeli ovaj članak: 
Vezane teme: 
Predstavljanje je organizirano u sklopu 16 dana aktivizma, globalne kampanje koja nastoji skrenuti pažnju na pitanja kršenja ljudskih prava i nasilja prema ženama.
 
Istraživanje su predstavile Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Doina Bologa, direktorica UNFPA za BiH, Kosovo, Makedoniju i Srbiju, Anne-Marie Esper Larsen, direktorica UN Women BiH, i Marija Babović, autorica istraživanja.
 
Prema nalazima istraživanja više od polovine žena iz uzorka doživjelo je bar neki oblik nasilja nakon što je navršilo 15 godina.
 
Tokom 12 mjeseci koje su prethodile istraživanju, neki oblik nasilja je iskusilo 11,9% žena u BiH. Nalazi ukazuju da je psihičko nasilje najrasprostranjenije (41,9% žena ga iskusi tokom života), a iza njega slijedi fizičko nasilje sa stopom prevalencije od 24,3% tokom života. Seksualno nasilje je tokom odraslog života iskusilo 6% žena. Počinioci nasilja su u 71,5% slučajeva sadašnji ili bivši partneri. U cjelini gledano, sfera intimnih i porodičnih odnosa daleko je veći izvor opasnosti od nasilja za žene nego što je to šira zajednica.
 
U izvještaju se također navodi da su mlade žene više izložene nasilju nego starije, te da žene slabijeg zdravlja i sa invaliditetom nisu pošteđene nasilja – njihove stope prevalencije su iste kao i u poduzorku zdravih žena i žena bez invaliditeta.
 
Podaci o incidenciji nasilja govore da nije riječ o pojedinačnim incidentima nego o praksama koje se ponavljaju.
 
Analiza je utvrdila da su značajni faktori nasilja nad ženama u porodici tip naselja u kojem žena živi, materijalni standard domaćinstva, stavovi prema rodnim ulogama i kultura regulisanja konflikata u porodici, te prisustvo različitih porodičnih problema.
 
Tako je stopa prevalencije porodičnog nasilja prema ženama viša u seoskim sredinama nego u gradskim (49,2% prema 44,3%), a ustanovljeno je i da materijalna deprivacija značajno povećava rizik od porodičnog nasilja. U porodicama u kojima ima teško bolesnih ili nepokretnih članova više od trećine žena je iskusilo nasilje, a u porodicama u kojima postoji problem alkoholizma gotovo 60%.
 
Izvještaj daje i pregled posljedica porodičnog nasilja, iskustva sa postojećim uslugama podrške i preporuke za unapređivanje politika i mjera za suzbijanje nasilja nad ženama u tri ključne oblasti: uspostavljanje sistema praćenja nasilja nad ženama, unaprijeđenje prevencije i usluga podrške, te podizanje svijesti o ovom problemu.
 
Kompletan izvještaj možete preuzeti ovdje.
Ostavite komentar