Pozitivni primjeri borbe protiv vršnjačkog nasilja

U većini škola, prisustvo vršnjačkog nasilja se negira, a slučajevi koji dođu u javnost se ublažavaju. Zbog toga je bilo teško doći do konkretnih strategija i planova u borbi protiv vršnjačkog nasilja, ali smo ipak naišli na svijetao primjer škole koja već od 2000. ima razvijanu strategiju borbe protiv nasilja. 

 

Srednja medicinska škola u Tuzli već 15 godina provodi strategiju čiji je cilj prije svega prevencija, a kasnije i ublažavanje posljedica vršnjačkog nasilja. Riječ je o dokumentu koji je uz pomoć nastavnog kadra kreirala pedagogica ove škole, Ljubica Tvica. 

 

"Mi smo, prije svega, krenuli od prevencije nasilje nad samim sobom, što uključuje konzumaciju alkohola, droga i kockanja. Nakon radionica "Reci drogi NE" koje su u više navrata održane u našoj školi, rezultati istraživanja pokazuju odlične rezultate. Učenici su, u odgovorima na pitanja u istraživanju navodili kako su im radionice pomogle. Tako je jedan učenik napisao da nije otišao na rođendan na kojem je tebalo biti mnogo marihuane, za koju je i on sam dao novac, jer je shvatio ono što smo im na radionicama govorili. Pazite, radi se o 2001. godini.", ističe pedagogica Tvica.

 

Također, Medicinska škola u Tuzli je prva koja je oformila Vijeće učenika i Vijeće roditelja. Osim toga, prva su škola u Tuzlanskom kantonu koja uvodi zaštitara u školskom dvorištu, te nakon toga i videonadzor.

 

"Sve su to mali koraci u uspostavljanju sistema koji će biti funkcionalan", kaže gospođa Tvica, te nastavlja: "Naše Vijeće učenika sarađuje s Vijećem roditelja, koje sarađuje s Nastavničkim vijećem škole, a svi profesori rade s učenicima na časovima odjeljenske zajednice. Videonadzor nije tu da bih ja vidjela gdje su mi profesori u toku odmora, nego da bih mogla vidjeti, kad se nešto desi, šta se to zaista desilo na hodniku."

 

 

Zbog velikog interesovanja djece za medicinsku struku, broj učenika u ovoj školi raste iz godine u godinu, te se zbog toga nastava odvija u tri zgrade. Centralna škola, u kojoj je uprava, suočava se s problemom kadra koji nije educiran za prevenciju vršnjačkog nasilja, jer se radi o velikom broju profesora koji su stručnjaci iz medicine. Zbog toga, na početku svake školske godine, svaki profesor u školi je dužan proučiti strategiju ove škole. 

 

"Pazite, ne postoji škola u kojoj nema nasilja. To se samo gura pod tepih, jer školama to ne odgovara. Kod nas toga nema, svaki slučaj nasilja se tretira prema protokolu, uključeni su svi preko direktorice škole, mene, profesora i stručnih saradnika. Također, svaki/a učenik/ca mora ispuniti obrazac o događaju i navesti šta se desilo. Onda kreću individualni razgovori s njima kako bi se došlo do tačne informacije o tome šta se desilo", kaže pedagogica Ljubica Tvica

 

Protokol o postupanju u slučaju nasilja je donijelo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, te je svaka škola na ovom području dužna djelovati prema istome. Član 1. Protokola kaže: "Protokolom o postupanju u slučaju nasilja u školi (u daljem tekstu Protokol) se regulišu prava, obaveze i odgovornosti kao i načini postupanja direktora škole, stručnih saradnika, nastavnika/profesora, razrednika, učenika, roditelja i ostalih uposlenika škole u situacijama povećanog rizika i nasilja u školi, sa ciljem zaštite učenika i svih zaposlenika."

 

Ovim članom, i kasnije u nastavku dokumenta, je jasno definirano šta je svaki odgovorni dužan uraditi u slučaju nasilja. Ova praksa se, nažalost, ne poštuje u većini škola, jer to povlači daljnje sastanke i rasprave o vršnjačkom nasilju.

 

Još jedna od pozitivnih praksi je primjer udruženja "Nova Generacija" iz Banjaluke, koje se prvenstveno bavi pravima i zaštitom djece. U okviru svojih aktivnosti realizuju kampanje čiji je cilj podizanje svijesti o vršnjačkom nasilju. Njihova zadnja akcija na ulicama Banjaluke u okviru projekta "Odgovoran/na sam i ja", čiji sam naziv govori da je nasilje tiče svih građana, pokazala je da je samo dvoje od stotinu Banjalučana odreagovalo na scenu vršnjačkog nasilja na ulici i stalo na stranu žrtve. 

 

"Četiri glumca DIS pozorišta i osam volontera Nove generacije simulirali su vršnjačko nasilje na tri lokacije u centru Banjaluke, a pored njih su prolazili građani koji su se pretvarali da ništa ne primjećuju. Pored djece su prošli čak i policajci a reagovale su samo dvije osobe. Kada su im prišli volonteri Nove generacije, građani su se pretvarali da nisu ništa vidjeli i da zbog toga nisu reagovali.", navodi se na njihovom službenom web sajtu. 

 

Osim toga, u okviru ovog projekta koji je krenuo 1. februara, prethodne aktivnosti podrazumijevale su edukaciju volontera savjetodavne linije Plavi telefon, snimanje videa o vršnjačkom nasilju, kao i informisanje građana o značaju reakcije na nasilje.

 

Osim toga, "Nova generacija" još od 18. februara 2013. vodi i održava savjetodavnu liniju za djecu pod nazivom Plavi telefon. Cilj uspostavljanja ovakve vrste linije jeste pružanje savjeta i podrške djeci u teškim i kriznim situacijama, a posebno u slučajevima nasilja i eksploatacije. Budući da su djeca prepoznala liniju  u širem konekstu, linija je otvorena za sve probleme djece za koje im je potrebna podrška i savjeti. Na telefonske pozive odgovaraju aktivni, edukovani volonteri/ke udruženja, koji su prošli 36 sati edukacije i konstantno se doeduciraju u cilju pružanja što kvalitetnije podrške djeci. Plavi telefon je anonimna linija, i nije potrebno ostaviti niti jedan lični podatak čak ni u slučajevima kada neko želi prijaviti nasilje. Linija je aktivna svakim danom od 9 do 17 časova, i besplatna je za svu djecu iz Bosne i Hercegovine. 

 

U okviru UG "Nova generacija" funkcioniše i psihološko savjetovalište koje pruža svu potrebnu psihološku pomoć prilagođenu potrebama djece. 

 

U slučajevima Srednje medicinske škole Tuzla i UG "Nova generacija" radi se o svijetlim primjerima prevencije i ublažavanja posljedica vršnjačkog nasilja. Njihovi modeli pokazuju uspješne rezultate, te bi, ukoliko bi se primjenjivali u svim školama, mogli smanjiti stopu vršnjačkog nasilja. 

 

"Represija završava represijom. Ne pomaže ukoliko se na učenika izgalami, ukoliko mu se smanji vladanje ili ukoliko se kazni na bilo koji način. I sa žrtvama i sa nasilnicima treba raditi, mnogo raditi, ukoliko želimo da kasnije imamo članove zdravog društva koji će doprinositi, a ne maltretirati." – zaključuje pedagogica Ljubica Tvica