Novinari kao borci za ljudska prava
Kada je u maju prošle godine zenička gradska uprava najavila rušenje baraka i iseljavanje porodica iz romskog naselja Banlozi zbog planirane izgradnje gradskog kanalizacionog kolektora, novinari su uskočili pomoći, tvrde mještani. Medijsko izvještavanje o detaljima najavljenog rušenja baraka izgrađenih nakon 1995. godine u kojima posljednjih godina žive desetine romskih porodica, a kojima još nije dugoročno osiguran smještaj, pomoglo je u odgađanju radova. To im je, kažu stanovnici Banloza, sačuvalo "krov nad glavom".
Ramiza Šuvalić već 11 godina stanuje u baraci u naselju koje već pet godina nema vode zbog dugova i čestih oštećenja ventila. U većini od 36 baraka žive porodice koje su tu smještene već nekoliko godina po osnovu privremenih rješenja. Zbog infrastrukturnih radova na vodovodu, gradske vlasti su prošle godine planirale srušiti nekoliko baraka u kojima se često mijenjaju porodice, ali su se mještani pobunili protiv rušenja dok se svima ne obezbijedi smještaj.
"Mi smo se svi zauzeli da ne ruše. Ne mogu s djecom napolju biti. Ljudi su došli i spriječili da se ne ruši", kaže Šuvalić. "Novinari su bili ovdje, televizija bila, spriječili da se ne ruši".
Novinarske "dežure"
Rušenje baraka je najavljeno u maju 2018. u kratkom vremenskom roku od pet dana, kaže Emir Abduzaimović, pravni savjetnik Udruženja nacionalnih manjina iz Zenice. Prisjeća se da su, budući da nisu imali pravne mehanizme da zaustave vlasti u rušenju dijela naselja za kratko vrijeme, iz udruženja odlučili da pozovu medije da im pomognu "da iznesu tu borbu" i spriječe, kako kaže, izbacivanje osam porodica na ulicu. Poslali su saopštenje medijima i obavijestili ih o problemu.
"Smatramo da je samo to izvještavanje tada spriječilo rušenje, da predstavnici medija cijelu tu kampanju, zajedno s nama, nisu iznijeli na ovaj način kako se sve dešavalo, mi mislimo da bi ti ljudi davno bili izbačeni na ulicu i da bi te barake bile srušene", kaže Abduzaimović i dodaje da se većina medija odazvala pozivu.
Novinar Dnevnog avaza, Dino Pašalić, kaže da je zajedno s kolegom Elvirom Bešlićem iz Oslobođenja bio spreman da 'dežura' s mještanima u naselju Banlozi, ukoliko bi do rušenja baraka došlo tokom noći.
"Zahvaljujući stalnoj komunikciji sa njihovim udruženjem i pravnim savjetnikom došli smo do informacije da se pokušava desiti taj scenarij koji nikako nisu prihvatali naseljenici kampa u Banlozima zbog čega smo odlučili da, prije svega, objektivno i činjenično izvještavamo šta to znači za Rome u Banlozima, zbog čega smo svakodnevno pratili hoće li se doista desiti da naseljenici kampa Banlozi budu istjerani na ulicu", kaže Pašalić.
Rušenje zbog vodovoda i kanalizacije
Kamp Banlozi je uz pomoć stranih donacija izgrađen nakon posljednjeg rata kao potreba za smještaj izbjeglih i raseljenih osoba. Nakon njihovih odlazaka, kamp su počeli naseljavati Romi i, kako je rekao predsjednik Udruženja nacionalnih manjina Refik Crnović, u Banlozima živi 46 romskih porodica sa više od 200 članova.
U Gradskoj upravi Zenica kažu da su u redovnim obilascima baraka u Banlozima ustanovili kako se taj broj stalno mijenja budući da se ljudi koji ilegalno borave u kamp kućicama stalno useljavaju i iseljavaju.
Oni koji ne budu tu, kažu iz Gradske uprave, kasnije traže pravo na stambeno zbrinjavanje, dok su prema njihovoj posljednjoj kontroli od 36 baraka, u njih 29 su zatekli porodice koje borave u kampu.
Put u Banlozima nije asfaltiran, naselje nema javnu rasvjetu, a stanovnici žive u starim, montažnim barakama i bez vode. Stanovnicima naselja je ranije Općina Zenica izdavala privremene dozvole za boravak do pronalaska trajnog rješenja koje još uvijek nije pronađeno, a sada privremene dozvole zeničkoj gradskoj upravi služe kao dokaz o legalnom boravku u kampu Banlozi.
Bh. mediji o marginalizovanim grupama
Profesionalno medijsko izvještavanje može doprinijeti u promjenama donošenja važnih odluka vlasti u slučajevima izvještavanja o marginalizovanim grupama, rekli su za Media.ba bh. novinari o medijima čije je izvještavanje imalo uticaja u sprečavanju rušenja romskog naselja Banlozi.
"Oni su prilično korektno i objektivno prenijeli ono šta se dešava i šta je problem i šta je uzrok problema kada su u pitanju dešavanja na području Banloza. Lokalni mediji možda uvijek imaju malo zadršku zato što u mnogome zavise od lokalne uprave, od Gradske uprave i uvijek su tu na oprezu da se ne zamjere nešto Gradskoj upravi", kaže Amarildo Gutić, novinar Žurnala. Gutić je dodao da je najveća odgovornost na javnim servisima čija je uloga da takve priče dovedu u fokus javnosti.
Ranija istraživanja i analize Mediacentra pokazali su da je medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama zasnovano na predsrasudama i stereotipima uz često prisustvo govora mržnje i da su rijetki primjeri kada se o njima suprotno izvještava iako bi takvo izvještavanje moglo doprinijeti u ostvarivanju njihovih prava.
Analiza sadržaja tekstova koji tretiraju romsku problematiku i preporuke za bolju praksu iz 2017. godine, autora Dalibora Tanića i Radenka Udovičića, pokazala je kontinuitet neprofesionalnog izvještavanja o Romima u bh. medijima kao i da u tom periodu nije bilo naznaka da se takav trend mijenja.
"Novinarima i novinarkama je daleko lakše pisati o nečemu što su i sami/e odavno prihvatili/e kao činjenicu, dok njihovi konzumenti svakim novim tekstom pothranjuju svoje predrasude i prihvataju to kao model", navedeno je u analizi.
Prema riječima urednika romskog portala Udar i jednog od autora analize, Dalibora Tanića, taj trend je nastavljen, ali postoje i pozitivni primjeri kontinuiranog medijskog izvještavanja kakvo je bilo u slučaju naselja Banlozi.
"Da nije bilo tog izveštavanja [o Banlozima], da ljudi nisu bili upoznati, da se na taj način kroz medijsko izveštavanje možda nije vršio pritisak na lokalnu vlast, ko zna šta bi se sada desilo sa tim ljudima", rekao je Tanić.
On ističe da bi novinari o svim marginalizovanim grupama trebali izvještavati jednako kao i o drugim temama i da bi se pažnja trebala usmjeriti na pozitivnije priče, a ne samo na one koje se tiču političke situacije u zemlji, regionu i Evropi. Tanić također smatra da su za profesionalniji pristup novinara i veću zastupljenost u medijima najviše odgovorni javni servisi, a potom i lokalni mediji čiji je zadatak da ukažu na probleme iz manjih sredina.
Upitna sudbina Roma iz naselja Banlozi
Iako je rušenje baraka u naselju Banlozi prošle godine spriječeno, zenička gradska uprava nije promijenila odluku o rušenju i, kako kaže Sumea Mujkanović, pomoćnica gradonačelnika za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, stambene poslove i društvene djelatnosti, obaveza Grada Zenica je da se naselje Banlozi zatvori, a barake sruše. Rušenje je planirano kad budu izgrađene zgrade sa 131 stanom u naseljima Radakovo i Klopče. Izgradnja stanova planirana je projektima Grada Zenice sa Ministarstvom za ljudska prava BiH i Federalnim ministarstvom za raseljene osobe i osobe koje nemaju riješeno stambeno pitanje, a Mujkanović kaže da je završetak izgradnje planiran do septembra ili oktobra 2020. godine i da u stanovima neće biti smješteni svi stanovnici iz naselja Banlozi, nego samo oni koji su tu živjeli do 2012. godine.
"Za ostale porodice, u ovom trenutku, nemamo rješenje i ne znamo šta će se desiti s njima", kaže Mujkanović.
Foto: Banlozi / Jasmin Hrnjica / Mediacentar Sarajevo
Kada je riječ o medijskom izvještavanju o rušenju naselja Banlozi, Mujkanović je kazala da je bilo zainteresovanih medija koji su od Gradske uprave tražili informacije, ali da je bilo i pristrasnog i netačnog informisanja.
"Govorili su samo sa korisnicima, a stav Uprave zapravo nije ni tražen", kaže Mujkanović.
Zbog situacije u Banlozima pisali su i predstavnici Evropskog centra za prava Roma koji kažu da lokalne vlasti nisu odgovorile na njihove upite vezane za snabdijevanje vodom u Banlozima. Senada Sali, autorica teksta i pravnica Evropskog centra za prava Roma, kaže da zbog problema sa vodom centar priprema tužbu protiv Gradske uprave Zenica. Zbog problema sa vodom je reagovala i međunarodna organizacija "Atlas za ekološku pravdu" koja se bavi ekološkim problemima i koja je, kako kaže Sali, "mapirala ovu lokaciju" zbog problema sa vodom, ali da to ne znači da će voda u Banlozima biti obezbijeđena.
Mještani i predstavnici Udruženja nacionalnih manjina iz Zenice, kao i novinari, neće odustati dok ljudska prava mještana naselja Banlozi ne budu ispoštovana.
"Ukoliko dođe do toga da bilo koja od ovih porodica koje trenutno žive na lokalitetu kampa u Banlozima bude stambeno neriješena prilikom zatvaranja kampa u Banlozima, Udruženje nacionalnih manjina će ponovo pokrenuti istu medijsku kampanju, ali ovaj put praćenu uz neke sudske postupke", rekao je Abduzaimović.
Novinari Gutić i Tanić su kao dobar primjer gdje je medijsko izvještavanje uticalo na pronalaženje rješenja za povredu ljudskih prava izdvojili i slučaj iz Rudog, kada su mediji iz BiH pisali o izbacivanju autističnog mladića iz škole koji je nakon tri godine vraćen na nastavu. Oni kažu da su mediji kontinuiranim izvještavanjem doprinosili i da ubuduće mogu doprinijeti u ostvarivanju prava marginalizovanih grupa.
