Mediji o Povorci ponosa: Koliko puta ponovljena laž postaje istina?
Policijska akademija BiH u dilemi – da li policija treba štititi ili privoditi LGBTIQ osobe. Treba ih izolovati, rješenje je koje je ponudila poslanica u Skupštini Kantona Sarajevo. Protiv njihovog prava da protestuju treba protestovati, predložila su pojedina udruženja. Navodeći kako se "zalažu za vladavinu prava", nekoliko političkih partija je pozvalo organizatore/ice da odustanu od upražnjavanja prava na javno okupljanje. To su samo neke od vijesti koje su bh. mediji objavili od kada je 1. aprila ove godine najavljena prva Bh. povorka ponosa. Među njima – dezinformacije, špekulacije, senzacionalizam i jedna strana priče. Rezultat – osjećaj nesigurnosti i straha unutar LGBTIQ zajednice i među onima koji ih podržavaju.
Slučaj "Policijska akademija BiH" je pokazao svu raskoš generalne medijske nepismenosti, glad medija za senzacijom i hronični manjak navike među novinarima/kama da provjere informacije koje prenose.
Priča je započela kad je 1. aprila (na dan kad su organizatori/ce Povorke ponosa zvanično najavili njeno održavanje 8. septembra) na Facebook stranici pod nazivom "Policijska akademija BiH" objavljeno anketno pitanje koje je glasilo: "Da li policija treba da obezbjeđuje ili da privodi LGBT?"
Od sljedećeg dana pa sve do polovine aprila, domaći i regionalni mediji prenosili su informaciju o objavi ankete (kao samostalnu vijest ili kao dio opširnijih izvještaja o Povorci) ili je komentarisali, tretirajući stranicu "Policijska akademija BiH" kao zvaničnu stranicu nepostojeće državne policijske akademije. Ovo su neki od njih:
Radio Sarajevo, 2. aprila: "Također, na oficijelnoj stranici Policijske akademije BiH objavljena je anketa sa pitanjem da li policija treba da obezbjeđuje ili da privodi LGBTIQ (?!)."
Glas Amerike, 3. aprila: "Osim političara koji su se pojedinačno oglašavali, na oficijelnoj stranici Policijske akademije BiH objavljena je anketa sa pitanjem da li policija treba da obezbjeđuje ili da privodi LGBTIQ?"
Glas Amerike prenio je prvobitnu verziju teksta Radija Slobodna Evropa u kojem je kasnije istog dana prepravljena gornja rečenica. Na Radiju Slobodna Evropa od tada stoji: "Osim političara koji su se pojedinačno oglašavali, na Facebook stranici 'Policijska akademija' objavljena je anketa sa pitanjem da li policija treba da obezbjeđuje ili da privodi LGBTIQ?". Ali tekst je na Glas Amerike sa Radija Slobodna Evropa prenesen prije nego što je bio prepravljen.
Da li Policijska akademija na državnom nivou zaista postoji i ko vodi njenu "oficijelnu stranicu", to gotovo niko od medija nije provjerio. Iznimka je portal LGBTI.ba, koji je objavio sljedeće:
LGBTI.ba, 7 aprila: "Na Facebook stranici pod nazivom Policijska akademija BiH (u pitanju je lažna stranica jer na nivou BiH ne postoji policijska akademija), aktivna je bila i anketa u okviru koje su administratori ove stranice pitali građane/ke o ulozi policijskih službenika/ca na paradi ponosa. Pitanje za javnost glasilo je: "Da li policija treba da obezbjeđuje ili da privodi LGBTIQ(?!)"
Čak ni kad su administratori Facebook stranice "Policijska akademija BiH" u opis stranice dodali rečenicu da "Policijska akademija nije zvanična stranica bilo kakve institucije u Bosni i Hercegovini i šire" (a to su uradili prvih dana aprila), mediji koji su objavili dezinformaciju nisu je demantovali, ispravili ili izbrisali (osim Radija Slobodna Evropa koji je, kako je iznad objašnjeno, prepravio navod istog dana).
Naprotiv, mediji su nastavili zbunjivanje čitalaca/teljki:
Deutsche Welle, 8. aprila: "Prema istraživanju Radio Sarajeva ne radi se o zvaničnoj Facebook stranici bh. policije, nego o stranici koju održavaju polaznici državne Policijske akademije."
Prometej, 11. aprila: "Ne samo da vlasti ne bi osudile nasilnike, nego je upitna i volja da zaštite sudionike Povorke od nasilja, što demonstrira i anketa s fb-stranice polaznika državne Policijske akademije s pitanjem da li policija treba da obezbjeđuje ili da privodi LGBT osobe, a što podsjeća na priče s parada u Crnoj Gori kako su policajci hapsili huligane, a onda im se ispričavali u autu rečenicama tipa "i ja bih ugazio ove pedere, ali radim ovo za 200 eura".
Pojedini korisnici/ce društvenih mreža su, istina, sami napravili ono što mediji nisu – online provjeru impressuma, e-mail adresa i za Facebook stranicu povezanu web stranicu Policija.ba (još i prije nego što su se administratori stranice "ogradili" od veze sa bilo kakvom zvaničnom institucijom) i zaključili da anketa služi ili kao "loša šala" ili kao namjerno dizanje tenzija.
Većina građana/ki, međutim, nema naviku sumnjati u ono što mediji objavljuju i provjeravati medijske navode i ne zna kako verificirati da li je navod tačan ili ne. Ne čudi, stoga, što su neki korisnici/ce ostavljali ovakve "ocjene" na Facebook stranicu "Policijska akademija BiH":
Ni nakon što je postalo jasno da Facebook stranica "Policijska akademija BiH" ne predstavlja nijednu zvaničnu policijsku instituciju, nijedan se medij nije pozabavio analizom slučaja, provjerom ko stoji iza stranice i koji su mogući motivi za objavu takve ankete. A Povorka je pred vratima i veliki broj ljudi je ostao u uvjerenju da su policijske snage zaista objavile spornu anketu.
Drugi zanimljiv primjer je prenošenje saopštenja Stranke demokratske akcije (SDA) i stranke ‘Narod i pravda’, koji su se usprotivili održavanju Povorke. Ovo su dijelovi saopštenja koje je prenio veliki broj domaćih medija:
Saopštenje SDA, objavio (između ostalih) Klix 3. aprila: "Smatramo da u društvu kakvo je naše, koje njeguje temeljne vrijednosti i uz sve veće izazove savremenog doba nastoji sačuvati porodicu, javne parade i povorke LGBT osoba ne treba organizirati jer će se time samo produbiti jaz između ljudi različitih shvatanja, a ljudska prava neće dobiti novu vrijednost. Zato pozivamo organizatore i vlasti u Kantonu Sarajevo da odustanu od organiziranja ovakvih manifestacija i bez ikakve potrebe ne unose nered među građane glavnog grada Bosne i Hercegovine."
Saopštenje Narod i pravda, objavio (između ostalih) Radio Sarajevo 23. augusta: "Zalažemo se za vladavinu prava, toleranciju i suživot svih različitosti, ali se protivimo organizovanju manifestacija koje neće popraviti, već mogu pogoršati ukupnu sigurnosnu situaciju u Sarajevu i šire. Ne negirajući prava svakog pojedinca na slobodu u svakom smislu, pozivamo organizatore povorke da vode računa o činjenici kako je velika većina građana Sarajeva protiv povorke, jer su u suprotnosti s tradicionalnim vrijednostima i njihovim vjerskim osjećanjima."
Navika medija da saopštenja koja dobiju prenose u cjelosti, bez ikakvih intervencija, provjere navoda, ili traženja komentara druge strane nije ništa novo. Ali navod da "ljudska prava neće dobiti novu vrijednost", iako će Povorka biti upravo protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava osoba koje u BiH trpe neprihvatanje i nasilje, je naprosto netačan. Povorka je najavljena kao mirna šetnja te nije jasno kako bi, kao takva, mogla "unositi nemir" i "pogoršati sigurnosnu situaciju".
Isti je slučaj i sa informacijom o tzv. "kontra-protestu" protiv Povorke koje je najavilo udruženje "Svjetlo". U saopštenju, koje su prenijeli brojni mediji, između ostalog se navodi:
TV1, 29. augusta: "U porodicu se ulazi rođenjem, a izlazi smrću. U nekim porodicama čak ni tad, jer učešće u psihodinamici porodičnog života nastavlja se i poslije smrti nekih članova. Zato se kaže da je porodica članstvo, bez izbora i izlaza. Porodica ima strukturu, hijerarhijsku organiziranost, uloge i podsisteme – roditeljski subsistem i podsistem siblinga (djece). Značaj porodice ogleda se u njenoj nezamjenjivosti za razvoj pojedinca zato što nijedan drugi sistem nije u mogućnosti obezbijediti potrebnu ljubav i toplinu koju može pružiti biološka porodica."
O kakvoj "psihodinamici porodičnog života" govori ovo saopštenje? Šta znači "roditeljski subsistem", a šta "podsistem siblinga"? Na koja istraživanja se poziva tvrdnja o nadmoći biološke porodice? I na kraju, ko stoji iza ovog saopštenja? Na ta pitanja mediji, uglavnom, nisu odgovarali.
Opasnost koju "copypaste" običaj nosi sa sobom jeste da "sto puta ponovljena laž postaje istina". Povorku ne treba organizovati. Povorka će produbiti jaz. Povorka će unijeti nemir. Povorka je protiv tradicionalne porodice. Takvi navodi ponavljanjem i prenošenjem vrlo jednostavno i vrlo brzo postanu dominantna mantra u javnosti. A i jesu.
Veliki broj medija je u intervjuima sa javnim ličnostima ili političarima/kama postavljao pitanja o tome šta oni misle o Povorci, a isto pitanje je bilo i predmetom brojnih anketa u domaćim medijima od 1. aprila naovamo. Odgovori su bivali raznovrsni ali je medijsko izvještavanje često bilo usmjereno na prenošenje često nesuvislih izjava javnih ličnosti i političara/ki u kojima se pozivaju na demokratska prava, istovremeno ih želeći uskratiti LGBTIQ zajednici. Ili, u nekim slučajevima, čak i prenošenje govora mržnje bez dovoljno kritičke distance prema takvim izjavama. Od njih je najpoznatija ona poslanice u Skupštini Kantona Sarajevo Samre Ćosović Hajdarević koja je na svom Facebook profilu napisala da želi da "se takvi ljudi [LGBTIQ] izoluju" koju su brojni mediji prenijeli bez dodatnih komentara i ne razumijevajući tu izjavu kao govor mržnje.
Udruženje BH Novinari reagovalo je 31. augusta saopštenjem u kojem je osudilo tendenciozno, nekritičko i jednostrano izvještavanje medija o Povorci. "Posebno je nedopustivo skretanje pažnje javnosti sa ključnog motiva organiziranja ovog događaja – utemeljenog na zaštićenim ljudskim pravima LGBTQ osoba kao i svih drugih pripadnika manjinskih grupa u BiH – na izvještavanje o kontra protestima, netrpeljivosti, opasnostima ovog događaja za vrijednosti bh. društvo u cjelini ili odredjenih njegovih dijelova, kao i licitiranjem sa tim ko je za ili protiv Povorke ponosa", navodi se u reakciji.
Osim namjerno tendencioznog i senzacionalističkog pristupa, sveukupno izvještavanje medija o Povorci odaje utisak i da su novinari/ke površno informisani o tome šta je cilj povorki ponosa, koji su problemi s kojima se LGBTIQ zajednica u BiH suočava i zašto joj je potrebna veća vidljivost (koju, između ostalog, očekuje i od Povorke). Te, naposljetku, i kako joj mediji mogu pomoći. Kampanje bi, ubuduće, osim afirmativnih izjava o Povorci od javnih ličnosti, trebale uključiti i aktivan rad s medijima i generalnog medijskog opismenjavanja. Organizatori povorke naglašavaju važnost profesionalnog medijskog izvještavanja i zbog toga su objavili i preporuke za medije povodom predstojećeg događaja.
