Ekonomsko nasilje: Kako ga prepoznati, ko su ustvari žrtve?
Posljednjih dana uveliko se govori o nasilju u porodici. Najčešće nad ženama, a pored fizičkog ili psihičkog, uglavnom se nad njima vrši i ekonomsko nasilje. Žrtve tog oblika nasilja često ga ni same ne prepoznaju.
Ekonomsko nasilje teško je prepoznatljivo u patrijarhalnim društvima u kojima su društvene uloge muškarca i žene stereotipno formirane. Zbog toga, žrtve ekonomskog nasilja često nisu ni svjesne terora koji preživljavaju.
”Kako da žrtva prepozna da je izložena ekonomskom nasilju, ukoliko joj se zapravo oduzima novac koji njoj pripada ukoliko joj se uskraćuje i ukoliko nije u prilici da može da zaradi i da ima novac s kojim može da osigura određenu egzistenciju”, navodi Fatima Bećirović, projektna koordinatorica u Gender centru Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).
Ova vrstu nasilja proživljavaju i Romkinje. Ipak, nikada ne prijavljuju samo ovu vrstu nasilja, jer ono uvijek dolazi udruženo sa ostalim oblicima.
”Mnoge žene nisu razmišljale o tome da je to nasilje, uglavnom su prepoznavale samo fizičko, dok o ovim drugim vrstama nasilja nisu bile informisane”, ističe Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja ”Bolja budućnost” grada Tuzla.
Nezaposlenost žena i nepostojanje naknada domaćicama za njihov rad znatno utiče na širenje ove vrste nasilja.
”U svim razvijenim društvima domaćice treba da dobiju naknadu za svoj rad, onda bi bilo drugačije i drugačije bi se gledao položaj žene, ovako je ona bezvrijedna to što ona radi je ništa. Ima li slučajno pojave kod nas da je domaćica uzela bolovanje pa ležala?”, govori Mira Vilušić, konsultantica Udruženja HO ”Horizonti”.
Edukacija među ženama i prevencija ekonomskog nasilja, kao i uvođenje naknada domaćicama za njihov rad znatno bi promijenilo situaciju nabolje, kažu sagovornice. Rad na podizanju ekonomskog standarda svih stanovnika smanjio bi rizik od ekonomskog nasilja, naglašavaju.
”Pa smanjenje se dešava tako da se prvo podigne standard svih ljudi. S druge strane mi moramo prvo educirati i muškarce i žene kako da se komunicira i da se razbijaju predrasude tog famoznog patrijarhalnog društva koje nas ubija čekićem u glavu”, navodi Vilušić.
U rješavanju ovog problema, važno je raditi na ekonomskom osnaživanju žena. Svaki pozitivan korak, koliko god se činio malenim, više je nego dobrodošao u bosanskohercegovačko društvo, ističu aktivistice.
”Mi smo dodjeljivali sredstva, ne novčano, već smo dodjeljivali plastenike, ovce, krave, u tom smislu smo im pomagale”, naglašava direktorica Udruženja žena Romkinja ”Bolja budućnost” grada Tuzla.
Samo kroz osvještavanje, edukaciju i podršku možemo stvoriti društvo u kojem nema mjesta za ekonomsko nasilje, zajednički je zaključak sagovornica.
Tekst autorice Merjeme Hodžić prenosimo sa portala RTV Slon.