Pandemija koronavirusa (COVID-19) privremeno je zaustavila sve dobro uhodane tokove života. Sačuvati život ispred svega drugog, postao je imperativ građanima svih uzrasta, a za prosvjetare, učenike i roditelje prelazak u online sistem učenja. Mnogima je neizvjesnost povratka u školske klupe otvorila brojna pitanja poput onih da li će se prekinuto polugodište okončati u novom okruženju i koliko su prosvjetni radnici spremni nositi se s novom količnom posla, a roditelji i učenici osigurati pristup internet-mreži, uspješno koristiti online alate i izvršavati sve zadatke na vrijeme.
Republika Srpska je, uslijed pomenute krize, prva reagirala i obustavila rad škola. Uslijedio je i Kanton Sarajevo, a potom i drugi. Nadležna ministarstva obrazovanja su reagirala različito i nesinhronizirano, ali su, i s više dana zaostatka, svi obrazovni nivoi u BiH pristupili tzv. učenju "na daljinu". Korištenje digitalnih resursa je postalo neminovno, ali je pokrenulo i debate o tome koliko su učenici i nastavnici opremljeni računarima, pristupom internet-mrežama i da li je realno očekivati da porodica sa dvoje ili troje školaraca istovremeno koristi nekoliko digitalnih uređaja kako bi se ispratila online nastava i obavili svi školski i domaći zadaci.
Neusaglašene prakse
Premošćavanje jaza u pravednoj distribuciji i dostupnosti "škole" u virtuelnom okruženju trenutno je omogućeno i kroz televizijske emisije na skoro svim javnim servisima u regiji. Zbog specifičnosti obrazovnog sistema, u Bosni i Hercegovini TV-nastava se izvodi na dva javna servisa, RTRS-u i BHRT-u i na pojedinim kantonalnim televizijama, kao RTVUSK i RTVTK. Nastava na daljinu za učenike osnovnih škola u Republici Srpskoj se, uz druge online platforme i alate, prvenstveno organizira na republičkom javnom servisu, uz podršku Ministarstva prosvjete i kulture RS i Pedagoškog zavoda. Raspored nastave i snimljeni materijal dostupni su na stranici Ministarstva i e-platformi za učenje, kao i na sajtu RTRS-a te se realiziraju časovi za sve predmete. S druge strane, na BHRT-u emituje se "Domaća zadaća specijal" koja prati nastavni plan i program iz fizike, matematike, biologije, hemije i geografije za učenike viših razreda osnovne škole, dok se za mlađe osnovce emituju ranije pripremljene emisije iz programa.
Screenshot/BHRT
Prema riječima programske urednice Medine Šehić, BHRT je krenula u realizaciju ovog programa uslijed vanredne situacije želeći dati dodatni doprinos online nastavi: "Sadržaj se ne kreira u saradnji sa ministarstvima, ali teme i gradivo kojima se bave naši nastavnici i profesori –volonteri – slijede gradivo programskih planova za više razrede osnovnih škola koji su za ove predmete isti ili slični na cijelom području Bosne i Hercegovine."
Budući da ne postoji saradnja s nadležnim ministarstvima obrazovanja, teško je utvrditi u kojoj mjeri je pomenuti program BHRT-a u saglasnosti s onim što se izvodi u redovnoj i online nastavi. Namir Ibrahimović, direktor OŠ "Safvet-beg Bašagić" i voditelj kurikularne reforme u Kantonu Sarajevu, mišljenja je da ponuđeni program nije u prevelikoj mjeri odstupio od standardne prakse u učionici te da u školama nema posebne preporuke za korištenje TV-materijala u nastavi.
"Nedostatak ovakvih emisija je interakcija, što je nažalost čest slučaj i u postojećoj bh. nastavnoj praksi, i inovativnost, što je, opet, osobina i velikog broja učionica, a i televizija, pored drugih dostupnih medijskih kanala, čini se okoštalom za preuzimanje nastave na daljinu. Ono što se moglo uraditi jeste da emitirani televizijski sadržaj bude samo povod za rad u online učionicama, dio većeg sistema kojeg bi osmislila i vodila nadležna obrazovna tijela. Nažalost, mi toga trenutno nemamo. Čak i da su televizijske emisije na BHRT-u i RTRS-u gledane, nemamo nikakvu povratnu informaciju koliko su djeca naučila gledajući. Ne znamo čak ni da li ih djeca, ako nisu vezana nekom obavezom, uopće (od)gledaju", ističe Ibrahimović.
Iskustva i reakcije nastavnika
Podijeljenja su i mišljenja samih nastavnika. Profesorica matematike Dženeta Ajanić učestvovala je u snimanju
jedne emisije za BHRT, pripremajući zadatke za eskternu maturu. Na ovaj način, naglašava, željela je dati podršku njihovoj ideji i brzoj reakciji koja je izostala s nekih drugih nivoa. "Svjesna sam da je realizacija ove emisije, koja svakodnevno ide u programu (za matematiku i prirodne nauke) projekat nastao 'preko noći' i samim tim ima svojih nedostataka. No, ono što bi kao pozitivno moglo izaći iz ove krize je nastavak obrazovnog programa na televiziji, ali naravno uz mnogo više pripreme i uključivanja struke. Naglašavam da bi takve emisije morale biti što kreativnije, te ponuditi djeci ono što nemaju u redovnoj nastavi."
Screenshot/RTRS
Profesorici Ajanić inovativni pristupi u redovnoj nastavi nisu novina, matematiku nastoji učiniti razumljivom, a učenike motivirati zadacima istraživačkog karaktera. Pandemijsku krizu je "iskoristila" kako bi s učenicima u online nastavi istražila primjenu eksponencijalne funkcije: "U ovoj situaciji pandemije, moji učenici su izabrali zemlju, istražili podatke, modelirali podatke eksponencijalnom funkcijom, predvidjeli na osnovu te funkcije broj zaraženih na kraju mjeseca, istražili mjere prevencije koje je ta zemlja donijela i zaključili da li se pokazuju kao efikasne." Mišljenja je da će online nastava u konačnici donijeti pozitivne promjene i nastavnike osloboditi straha od tehnologije.
Sličan stav dijeli i profesor maternjeg jezika i književnosti iz Brčkog Ernad Osmić, koji je i prije prinudnog prelaska u online nastavu, koristio različite medije i pristupe, a sada ih preko svog
YouTube kanala učinio dostupnim i drugim kolegama: "Ja sam prethodnih godina počeo s izradom digitalnog sadržaja kako bih nastavu djeci učinio bližom. Koristeći medij YouTubea kako im forma u kojoj prezentiram sadržaj ne bi bila isuviše strana, uspio sam mnoge zainteresirati makar da nakratko čuju o nečemu što im nikada ne bi došlo u žižu pažnje. Vidim da se sada moje nastojanje pomalo isplatilo, s obzirom na to da sad svi moramo pronaći te adekvatne forme za naše predmete. Oduševljen sam šta druge kolege uspijevaju putem ovakve nastave ostvariti, te se nadam da ću i ja doseći taj njihov nivo inovativnosti."
Screenshot/BHRT
Program koji realiziraju javni servisi također smatra odličnim te za kolege koje ga pripremaju ima samo riječi pohvale: "Mislim da će ovo biti jedna dobra lekcija za sve nas u smislu uočavanja prioriteta u korištenju medija u svrhe za opće društveno dobro."
No, i pored svih izazova koji proizlaze iz online nastave, nastavnici i roditelji se opravdano pitaju i koliko ovakav vid nastave, sa svim dodatnim sadržajima i restrikcijama kretanja van kuće, opterećuje sve učesnike procesa na emotivnom, psihičkom i fizičkom nivou. Nastavnica maternjeg jezika i književnosti Đenana Herco-Muhić, iako TV i online nastavu smatra pozitivnom praksom, upravo postavlja pitanje o tome: "Moramo se zapitati koliko vremena djeca provode za elektronskim medijima. Da li ih pored redovnih pet ili šest časova koji traju 45 minuta, uz zadaću poslije nastave, trebamo opteretiti i dodatnim sadržajima?"
Pored brojnih primjedbi roditelja i njihovog dodatnog angažmana u nastavi, mama dvojice osnovaca iz Sarajeva zadovoljna je online nastavom. Preko instalirane aplikacije na svom uređaju prati aktivnosti djece na nastavi. Nastavnici su, prema njenom iskustvu, i više nego aktivni, a djeca su novonastale okolnosti prihvatila odgovorno kao da se nastava izvodi u stvarnoj školskoj učionici.
Screenshot/RTRS
"Kako moja djeca pohađaju online nastavu, putem Google classroom platforme, u tako reći realnom vremenu po redovnom rasporedu, nisu u mogućnosti pratiti sadržaj na TV-u. Nekoliko puta sam ih uputila na praćenje TV-nastave, ali nisu bili baš zadovoljni. Stariji sin, učenik 7. razreda, rekao je da je čas geografije bio zanimljiv, ali da se ne tiče onoga što on trenutno uči."
Učiniti obrazovni program prioritetom javnih servisa
Svjesni da je projekat TV-nastave nastao kao reakcija na trenutnu krizu, iz BHRT-a napominju da su dosadašnje povratne informacije dobijene od struke i roditelja pozitivne i motivirajuće za njihov daljnji rad. Zadaća javnih servisa je, kako naglašava programska urednica Šehić, između ostalog i ozbiljan pristup obrazovnom programu: "Cilj BHRT nije da bude najgledaniji nego najbolji i da ispunjava sve svoje obaveze. Istovremeno, treba znati da je za svaki projekt potreban budžet, pa još jednom ističemo koliko je nestabilan način finansiranja javnog servisa greška države koja nije napravila ambijent u kojem se te zadaće mogu izvršavati. Ipak, BHRT će nastaviti u okviru svojih mogućnosti ispunjavati svoju misiju."
Regionalni program "Mediji za građane – građani za medije: Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj medijske i informacijske pismenosti na Zapadnom Balkanu" uz podršku Europske unije implementiraju partnerske organizacije Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Institut za medije Crne Gore, Novosadska novinarska škola, Mirovni Inštitut, SEENPM.
