Srbija: Ozbiljno kršenje građanskih prava

Ombudsman Saša Janković je, u svom izvještaju o zaštiti građana u prošloj godini, negativno ocijenio javna preduzeća, Vladu Srbije, Poresku upravu, medije, inspekcijske službe, kao i nepreduzimanje mjera protiv nasilja u porodici. Kao najranjiviju manjinsku zajednicu naveo je Rome. JMeđu građanima pogođenim nedavnim poplavama najteže su pogođeni Romi, što će, kako je rekao, pokazati njegov naredni izvještaj.

"Ako Ministarstvo odbrane 100 posto, gotovo isto toliko MUP i Bezbednosno-informativna agencija izvršavaju preporuke i ostale propuste koje sam utvrdio, znajte da nula javnih preduzeća to čini", rekao je Janković u srpskom parlamentu.

Primjer kršenja prava u Poreskoj upravi je i kašnjenje zarada za trudnice, a kada se isplaćuju to po pravilu bude kumulativno i onda im se na to zaračunava solidarni porez.

"To je nešto što ne bi trebalo da desi, a ako se već desi, mogla bi da reše dva referenta, jer je jasno da se oporezuje zarada, a ne zarade, da to ne bude izvršeno", naveo je Janković, koji je rekao da je zbog toga čak imao sastanak sa ministrom finansija, ali da ni nakon toga problem nije riješen.

Ombudsman je govorio i o slabostima pravosudja koji je osnovni mehanizam zaštite ljudskih prava. Rekao je da su sudske takse još visoke, te da zakon o besplatnoj pravnoj pomoći još nije donet. Također, naveo je da građani nemaju povjerenja u državne institucije, te da je više od 1.000 pritužbi moralo biti odbačeno jer građani ni ne pokušavaju da iskoriste prethodna pravna sredstva za određene pritužbe.

Diskriminacija pristuna u svim oblastima društvenog života

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić navela je da su u proteklom periodu ostvareni pozitivni pomaci u zaštiti od diskriminacije, ali da stanje još nije zadovoljavajuće. Najraširenija je diskriminacija romske zajednice, diskriminacija na osnovu spola, invaliditeta i diskriminacija LGBT osoba. 

Ona je napomenula da se više od trećine pritužbi dešava pred organima javne vlasti i sa javnim ovlašćenjima.

"Oni se javljaju u ulozi diskriminatora. Predstavnici javne vlasti na svim nivoima nedovoljno poznaju zakon, a na primer petina ne zna da je diskriminacija zakonom zabranjena", navela je Petrušić.

Također, istaknuto je i da istraživanja pokazuju da 48% građana smatra da su diskriminisane grupe same odgovorne za svoj položaj. I pored toga, broj pritužbi se povećava, te je prošle godine pokrenut 761 postupak, donešene su 24 preporuke i 2 prekršajne prijave.

Među podnetim pritužbama najviše je bilo onih u kojima su kao osnov diskriminacije navedeni zdravstveno stanje, nacionalna pripadnost, odnosno etničko porijeklo, starosna dob, invaliditet, bračni i porodični status i spol.