Spora implementacija Zakona o zabrani diskriminacije
Konačna sudska presuda donešena je jedino u dva slučaja - slučaju diskriminacije po osnovi invaliditeta, okončanog pravosnažnom presudom koju je 2001. godine potvrdio Kantonalni sud u Mostaru, i slučaju diskriminacije na osnovu vjere i vjerskog ubjeđenja, za koji je donesena presuda Općinskog suda u Livnu. Treća (prvostepena) presuda donešena je 2012. godine, kada je prvostepeni sud u Mostaru, utvrdivši da je postojanje ''Dvije škole pod jednim krovom'' kršenje Zakona o zabrani diskriminicije na osnovu etničke pripadnosti. Na ovu presudu uložena je žalba i postupak je u toku. Također, na osnovu zahtjeva Institucije Ombudsmena u BiH, osnovni sud u Prijedoru je doneo odluku prema kojoj je šef Teritorijalne vatrogasne jedinice u Prijedoru proglašen odgovornim i novčano kažnjen zbog uznemiravanja vatrogasca-vozača na radnom mjestu "ponavljanjem radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvu, a čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlenog.''
„Iako nema mnogo sudski riješenih slučajeva, ova presuda ohrabrujući je korak i predstavlja tek početak u rješavanju sličnih slučajeva. Zakon o zabrani diskriminacije nije tako davno donešen, stoga i uvjerenje da će se praksa sankcionisanja nastaviti i bržim tempom“, optimističan je Predrag Raosavljević, šef odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije Institucije Ombudsmena BiH. Prema godišnjem izvještaju Institucije ombudsmana za ljudska prava iz 2011. godine, od usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije, registrovana su ukupno 273 predmeta. Od toga je veći broj slučajeva zatvoren, neki su riješeni preporukom ili sporazumnim ostvarivanjem prava stranke u toku postupka istrage.
Poražavajuća je činjenica da su od usvajanja ovog Zakona do danas samo četiri slučaja u sudskom procesu dobila pozitivne presude. Pored pomenutog slučaja o mobingu čiji je podnosilac zahtjeva Institucija Ombudsmena BiH, tri su slučaja čiji je podnosilac Udruženje Vaša prava – nevladina organizacija za pružanje besplatne pravne pomoći građanima BiH. „Zakon o zabrani diskriminacije ne primjenjuje se u pravoj mjeri, zbog sporog rada sudskih organa u BiH“, ističe Raosavljević za naš portal, a sa ovom tezom slaže se i Zlatan Terzić, pravni stručnjak iz Udruženja Vaša prava: „Trenutno imamo 25 tužbi, koje stoje i pored činjenice da bi se određeni slučajevi trebali rješavati po hitnom postupku. Za zakazivanje termina ročišta čeka se jako dugo, podnešene apelacije stoje na sudu i preko godinu dana. Tako da sve dok sudovi ne počnu raditi više i brže nema naznaka da će proces implementacije Zakona o zabrani diskriminacije biti ubrzan“, kaže Terzić za portal Diskriminacija.ba.
Iako najčešća, diskriminacija nad Romima bez sudskih epiloga
„Pored mobinga najviše prijava diskriminacije odnosi se na diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti te diskriminacija po osnovi pripadnosti nacionalnoj manjini. U ovom kontekstu najviše prijava dolazi od strane pripadnika Romske populacije“, kaže Raosavljević za naš portal. Također, postoji i veliki broj teško dokazivih slučajev diskriminacije, koji se zbog toga niti ne prijavljuju nadležnim organima, ali ih svakako ne treba zanemariti. Takvi slučajevi obično se dešavaju na javnim mjestima, praćeni su uvredama na verbalnoj osnovi od strane prolaznika, a nažalost, dio su naše svakodnevnice. Melina Halilović predsjednica udruženja Omladinska romska inicijativa 'Budi mi prijatelj' iz Visokog govori o ovom problemu:
