Dajana Đurić: Djevojka koja pravi stazu ka boljem

Po potrebi, izlazi na teren da odgovori na realne, životne situacije u kojima se njena populacija nalazi. Dajana je Romkinja, djevojka koja se ne stidi svog porijekla, čak ni kad, kako kaže 'drugi to ne vide po njenoj boji kože'. Djevojka koja zna i gradi sistem obrazovanja za Rome.

 

 

„Završila sam osnovnu školu u Brčkom, pa upisala medicinsku školu, u prvoj generaciji ekoloških tehničara. Uporedo sa tim, upisala sam i završila dimnjačarski zanat. Potom je uslijedilo studiranje na na Univerzitetu za poslovne studije u Banjaluci, smjer Ekologija, gdje sam završila i dodiplomski i master studij“, kaže ona.

 

Potiče iz porodice u kojoj većina članova nije obrazovana. Kaže, takva je slika uglavnom u čitavoj romskoj populaciji. Ono što možda nije tipično je da je imala bezrezervnu podršku svoje porodice da krene dalje i postigne više.

 

„Diskriminaciju sam osjetila najviše u srednjoj školi, i to ne od strane prosvjetnih radnika, nego od drugih đaka. Živjeti sa etiketom, školovati se kao etiketirana djevojka koja nema problem što potiče iz romske porodice, za mene je bio ponos i još više sam željela da uspijem“, objašnjava.

 

Amaterski se bavila sportom, košarkom i fudbalom. Uporedo sa studijima, a potom i sa potragom za poslom, našla je mjesto u lokalnim organizacijama koje se bave pravima romske populacije i mladih.

 

„Aktivizam znači rad na sebi i stalno usavršavanje u različitim oblastima. Meni je bilo bitno da s Romima radi neko ko zna probleme Roma, i ko je tu svaki dan“, reći će. Bila je medijatorica i vršnjačka edukatorica u svojoj populaciji i prva koja grabi ka ravnopravnosti u svojoj sredini.

 

 

Sead Pašić iz Pedagoške institucije u Brčkom, član je i stručnog tima za praćenje provođenja akcionog plana o obrazovnim potrebama Roma, na nivou BiH. Stručni tim imenovan od strane Vijeće ministara BiH, periodično izvještava o stanju prava Roma u ovoj oblasti.

 

„Kada smo radili na akcionom planu, jedna od predloženih mjera bila je i zapošljavanje referenta za romska pitanja u obrazovanju. Vlada Brčkog je dala pozitivno mišljenje na akcioni plan i krenuli su u pravcu ove mjere, napravili izmjenu u organizacionom planu. Nakon toga raspisali su konkurs i izabrali najboljeg kandidata“, kaže on. Dajana je, objašnjava, odlično znala posao za koji je izabrana. Cilj ove aktivnosti bio je direktan rad sa romskom djecom u školama u kojima ih ima najviše.

 

„Trenutno su to Peta osnovna škola u Brčkom i Deveta osnovna škola u Maoči. Dajana zato provodi dva dana u jednoj, dva dana u drugoj školi, a jedan dan u Pedagoškoj instituciji“, ističe.

 

Romska zajednica je upošljavanjem jedne Romkinje dobila mnogo, smatra. „Jedno je njen rad sa djecom direktno, drugo podizanje svijesti roditelja o značaju predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, podizanje svijesti o važnosti pohađanja srednjih škola, što dovodi do povećanja broja djece koja pohađaju i osnovne i srednje škole. Čim iskrsne neki problem sa djecom iz romske populacije, Dajana sa stručnim timom odlazi u porodicu, obavlja razgovor, analiziraju razloge uzroke problema i predlažu rješenja“, ističe.

 

Jer, reći će, Dajana ne zadire u struku, ali zna pristup koji struka ne zna i neizostavna je karika u lancu rješenja.

 

 

Dajana vjeruje u jednakost i ravnopravnost svih ljudi. I dok vodi evidenciju oko stotinu učenika romske populacije u osnovnim i dvoje u srednjim školama, ne odustaje od ideje prihvatanja drugačijeg. „Zaposlenje je alat za pristojan život. Kada bih birala, otvorila bih ekološki orijentisano preduzeće za rukovanje otpadom. Mi Romi smo čistači planete, sakupljamo sve sekundarne sirovine. U to preduzeće bih zaposlila mlade Rome i Romkinje, kako bismo stavarali uslov za bolji život, održavanje posla, rješavanje stambenog pitanja i finansijsku stabilnost, nasuprot prosjačenju i odustajanju od škole“, na glas priželjkuje ova mlada žena.

 

Dokazala je da može, kad joj se pruži šansa. Dokazuje i da ne odustaje od boljeg za sve, jednakosti po bivanju ljudskim bićem i zaslugama po uspjehu.

 

Ostaje još samo da Bosna i Hercegovina pokaže može li i ona da ide primjerom jedne Dajane.