Predstavljen AD program
Osobe sa invaliditetom, žene, pripadnici romske zajednice najčešće su žrtve diskriminacije u BiH, dok je ona najpristunija u oblasti rada, zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite. Pred sudovima u BiH trenutno se vodi 13 slučajeva diskriminacije u okviru AD programa.
''Sistem zvaničnog praćenja pojava slučajeva diskriminacije od strane odgovornih institucija nije uspostavljen ni dvije godine nakon donošenja Zakona o zabrani diskriminacije u BiH. Zbog čega je to važno? Ne samo zbog statistika, već zbog praćenja trendova i pojava koji su osnova efikasnog reagovanja institucija kroz donošenje mjera kojima će se suzbiti ili ukinuti uočeni trendovi diskriminacije, djelovati kroz izmjene zakona ili prakse, donositi mjere pozitivne diskriminacije i ostalo'', istakla je na konferenciji za medije Fedra Idzaković, izvršna direktorica organizacije ''Prava za sve''.
Dodatni problem je i to što veliki broj građana ne zna da je Zakon o zabrani diskriminacije usvojen. 'Ovdje treba ukazati na nedostatak aktivne uloge države na informisanju javnosti/građana'', dodala je ona. ''Građani ne razumiju razliku između diskriminacije i kršenja nekog njihovog prava - na primjer, ukoliko poslodavac zaposlenima ne uplaćuje doprinose, to je kršenje prava zaposlenih, ali nije diskriminacija.''
Kada je riječ o slučajevima diskriminacije koji se trenutno vode pred sudovima u BiH na osnovu diskriminacije, ima ih ukupno 13. Kada su u pitanju osnove diskriminacije, najčešći su slučajevi diskriminacije na osnovu etničke i nacionalne pripadnosti (4); invaliditeta (4); životne dobi/ starosti (3); spola (2); vjere i etničke pripadnosti (2); seksualne orijentacije (1). Kada je riječ o oblastima, diskriminacija je najčešća u oblasti rada, radnih uslova i zapošljavanja (10); obrazovanja (6); javne uprave, zdravstvene zaštite, učešća u javnom životu.
O tome kako građani i građanke BiH definišu diskriminaciju i da li su imali iskustava sa diskriminacijom, saznajte više iz istraživanja o percepciji diskriminacije u BH javnosti.