Zločin iz mržnje: dvije godine rada Koalicije

 

Centar za mlade “Kvart” iz Prijedora pridružio se prošle godine Koaliciji. Izvršni direktor Kvarta Goran Zorić ističe da je bilo više motiva za uključenje u takvu jednu inicijativu. Članovi Kvarta su bili izloženi govoru mržnje, a sa druge strane Centar je posvećen borbi protiv diskriminacije i za ljudska prava. Zorić je mišljenja da je situacija u BiH po pitanju zločina i govora iz mržnje posebno komplikovana ove godine. To se osjetilo i u Prijedoru i Banjaluci, područjima u kojima je aktivan Kvart.

 

“Samo u zadnjem periodu smo imali situaciju gdje je nakon finalne utakmice Svjetskog prvenstva u košarci kamenovana i oštećena džamija u Prijedoru. Imamo sada verbalne prijetnje upućene pojedinim LGBT aktivistima iz Banjaluke, nakon njihovog učešča na Paradi ponosa u Beogradu. Čini se da to sve više uzima maha. Međutim, ono što još više zabrinjava je izostanak ili neadekvatna reakcija institucija. U Prijedoru je napad na džamiju okarakterisan samo kao uništavanje tuđe imovine, bez bilo kakve naznake da iza toga stoji nacionalna i vjerska netrpeljivost. To je školski primjer zločina iz mržnje. Izostala je i adekvatna reakcija u slučaju LGBT aktivista. Nama je zaista bitno da se zbog takvih slučajeva organizacije civilnog društva uvezuju i zajednički djeluju”, navodi Zorić.

 

Dok su u RS prije godinu dana uvojene izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim se decidnije definišu krivična djela govora mržnje i zločina iz mržnje, predstavnici Koalicije do danas, na žalost, nisu uspjeli da naprave sličan pomak u Federaciji BiH.

 

Vlada RS je početkom ove godine formirala i Komitet za borbu protiv govora mržnje na internetu, u čijem sastavu se nalaze i neke organizacije civilnog društva. Aleksandar Žolja koji je ispred Helsinškog parlamenta građana Banjaluka član Komiteta, ističe da postoji volja za saradnju sa Koalicijom za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje. “Koalicija se bavi izmjenom zakonodavstva, Komitet je više okrenut ka edukaciji, ali naravno da mjesta za saradnju ima. Čini mi se da i članovima Komiteta nekad nije jasno šta je to govor mržnje, a šta sloboda govora. Da li je npr. govor mržnje to što je LGBT aktivista komentarisao sliku Patrijarha Irineja u smislu “dao bih million dolara da budeš moj” ili je sa druge strane govor mržnje to što Patrijarh kaže za LGBT populaciju da su bolesni”, ističe Žolja. 

 

Samo u toku ove godine zabilježeno je 40 slučajeva govora i zločina iz mržnje. “Da bi evidentirali govor mržnje ili zločin iz mržnje mi jako ozbiljno pristupamo svakom slučaju. Najprije kontaktiramo samu žrtvu, nastojimo kontaktirati policiju, sud i tužilaštvo i ukoliko su počinjene određene materijalne štete sami dođemo da procijenimo kolika je materijalna šteta. Uglavnom se radi o osobama i o objektima koji su pretrpjeli određenu materijalnu štetu. Naravno, ima mnogo više slučajeva ali mnogi ostaju neprijavljeni jer nemamo uređen sistem kod sastavljanja policijskih zapisnika, na primjer, u kojima bi se naveo motiv napada'', objašnjava Ivandić Ninković.

Koalicija trenutno prati dva slučaja zločina iz mržnje na sudovima. Također, jedan od problema u sudskoj praksi je to što pojedine sudije, i pored zakonskih mogućnosti ove slučajeve i dalje kvalifikuju kao prekršaj, a želja je da ono bude tretirano kao krivično djelo. 

 

Koalicija je do danas okupila 10 organizacija iz cijele BiH. Podsjećamo, zločin iz mržnje je ''svaki vid nasilja ili krivičnog dijela koje je počinjeno prema licu ili grupi lica zbog stvarnog i/ili pretpostavljenih karakteristika, a nasilje se može manifestirati kao fizičko, verbalno, psihičko nasilje, prijetnje. koje lice ili grupa lica trpi samo zbog toga što pripada određenoj manjinskoj/ranjivoj grupi.''