Kako se na romskom jeziku kaže poplava?
Tijana Cvjetičanin, aktivistica iz Sarajeva i jedna od administratorica mape poplava u BiH, nazvala je Crveni krst Sarajevo kako bi dobila informaciju o tačnoj adresi dječijeg odmarališta u Vogošći, u kojoj su smještene porodice postradale u poplavama.
''Žena koja se javila na telefon je malo zastala i odgovorila "Tamo su smješteni Romi", kao da to nije ista stvar, kao da je u pitanju neka potpuno druga kategorija ljudi koja ne potpada pod kategoriju "porodice pogođene poplavama", rekla je Tijana. “Samo tih par rečenica je bilo dovoljno da pokaže kakav je odnos prema Romima, ne samo u ovoj situaciji, nego uopšte. Kao da se ne radi o ljudima, to jest, kao da je u pitanju neka posebna kategorija ljudi, pa morate to da naglasite kad pričate o njima”, rekla je Tijana.
Također, na stranicu Mapa poplava BiH u zadnjih nekoliko dana stiže sve više prijava koje se odnose upravo na romska naselja pogođena poplavama kojima nikakva pomoć nije stigla, te da ih ignoriše i Crveni krst i humanitarne organizacije, pa čak i neformalne grupe koje su se organizovale da dostavljaju pomoć.
“Jasno je da se ne radi o jednom izolovanom slučaju, nego o vrlo duboko ukorenjenoj i raširenoj diskriminaciji prema Romima, koja se sada ispoljava na najstrašniji mogući način, u trenutku kada su ljudi ostali bez najosnovnijih potrepština i elementarnih uslova za život”, dodala je Cvjetičanin.
Kada poplava izbaci diskriminaciju
Dječije odmaralište Crvenog krsta/križa u Vogošći se nalazi u Jošaničkom potoku, duboko u šumi. Tamo su smješteni samo Romi. Četiri porodice, puno djece. Ima ih ukupno 25. Svi su iz sela Neboče, koje se nalazi u blizini Semizovca.
Izmješteni su iz svojih domova radi prevencije zbog opasnosti od klizišta. U odmaralištu su skoro dvije sedmice i ne znaju kada će i da li će uopće nazad svojim kućama.
Sadiki Hilmija, jedan od ljudi koji je smješten u odmaralištu, kaže da su im iz općine rekli da imaju dvije opcije: ili će se vratiti kući, ili će se preseliti. Nazuća Begeši, najstarija je u odmaralištu, kaže da niko tamo nije došao svojom voljom. “Ne znam kada ćemo da se vratimo, muka nas je naterala da dođemo ovdje”, kaže ona.
Na prvi pogled, sve je u redu. Mlađi članovi redovno čiste prostorije, ima vode za piće, ali ne i za kupanje, jer im je rečeno da je voda zaražena nekom bakterijom. Prisutni kažu da pomoć stiže, voda i hrana, oprema za bebe. Tokom razgovora je prisutan i uposlenik Crvenog krsta, domar u odmaralištu – pažljivo sluša šta se govori i povremeno se ubacuje u razgovor.
Sadiki Hilmija diskretno napominje da su se porcije hrane smanjile – dnevno se dobije konzerva paštete, konzerva ribe, salama i jedan hljeb. Napominje da u ovoj situaciji, ne mogu da traže više nego što se daje.
Ivana Dračo, psihologinja, članica je tima koji pruža podršku u kriznim situacijama. “Do njih nije došla nikakva pomoć u vidu higijenskih potrepština ili odjeće, što im je prijeko potrebno. Naročito bi bilo dobro da im se obezbijedi svježa i kuhana hrana”, dodala je ona. Poseban problem koji je istakla je što djeca ne pohađaju školu, tako da se organizuju radionice sa fokusom na opismenjavanje.
Međutim, glavno pitanje je zbog čega su romske porodice izdvojene u zaseban smještaj, iako na teritoriji općine Vogošća postoje četiri kolektivna centra?
Prema riječima Senada Hasanspahića iz Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu i raseljena lica u općini Vogošća, u odmaralištu su smješteni samo Romi jer su bili posljednji evakuisani.
“Ako ste pratili kako je teklo popunjavanje kapaciteta, vidjeli ste da je popunjen jedan hotel, pa drugi… Ti Romi su bili zadnji evakuisani i nije bilo gdje drugdje da se smjeste, sem u odmaralištu”, rekao je Hasanspahić.
Također je naglasio da se niko neće vratiti u svoje domove, do momenta dok se ne potvrdi da je to sigurno. “Mi se trudimo da jednu kuću u naselju Poturoviću renoviramo i da ih tamo premjestimo. No, vidjet ćemo, za sada će biti u odmaralištu”, dodao je Hasanspahić.
