Brutalnost policije prolazi nekažnjeno
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch u izvještaju o policijskom nasilju nad demonstrantima tokom protesta u Sarajevu i Tuzli od 5. do 9. februara 2014. godine navodi 19 slučajeva prekomjerne upotrebe sile od strane policijskih službenika.
Žrtve policijske brutalnosti o kojima piše HRW, apelujući na vlasti u BiH da istraže i sankcionišu ove incidente, su i maloljetnici u pritvoru, žene i novinari/ke kojima je oduzeta ili uništena oprema i onemogućeno izvještavanje s mjesta događaja. Maloljetnici tvrde da su, nakon privođenja, pretučeni i maltretirani u policijskoj stanici, u pritvoru su ostali duže od dva dana, a o privođenju nisu obaviješteni ni njihovi roditelji, niti Centar za socijalni rad, te je jasno da je prekršen Zakon o krivičnom postupku.
Uprkos tome, prema podacima koje nam je dao glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo Irfan Nefić, u više od mjesec dana nakon izvještaja HRW-a, samo dva takva slučaja upotrebe prekomjerne sile policijskih službenika građani su i službeno prijavili, te je istraga tih navoda proslijeđena jedinici za profesionalne standarde MUP-a KS. Odgovor na upit je li u proteklih nekoliko godina zabilježen slučaj sankcionisanja policijskih službenika koje su građani prijavili za prekomjernu upotrebu sile je sljedeći:
"U vezi Vašeg upita od 24. marta 2014. godine, izvršenim provjerama u službenim evidencijama ovog Ministarstva, utvrđeno je da je u toku 2012. godine, zbog prekomjerne zloupotrebe sile, na osnovu prijave građana, u četiri slučaja sankcionisano 5 policijskih službenika, dok je po saznanjima iz službe, sankcionisan jedan policijski službenik. Tokom 2013.godine, po prijavi građana sankcionisana su dva policijska službenika."
Lydia Gall, autorica izvještaja HRW-a u izjavi za portal Diskriminacija.ba kaže da dokumentacija koju je prikupila ova organizacija govori da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju tvrdnje građana o prekoračenju policijskih ovlaštenja i upotrebi prekomjerne sile od strane policijskih službenika. Konačan ishod istrage i potencijalno sankcionisanje ovih policajaca, ipak, zavisi od unutrašnje kontrole u MUP-u.
Problemi u policijskim strukturama u BiH
Ombudsmenka Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, Jasminka Džumhur, kaže da ranije interne istrage djelovanja policijskih službenika nisu polučile rezultate koji bi oštećenim građanima donijeli satisfakciju.
"Institucija ombudsmena u proteklih nekoliko godina registrira stalni porast žalbi koje se odnose na ponašanje policije. U 2014. godini do sada smo primili 38 žalbi na rad policije, koje se odnose na probleme koje sami policajci imaju unutar svojih struktura (viktimizacija, mobing, problemi u činovanju, što sve govori da unutar same policije postoji niz slabosti kojima se ne posvećuje dovoljna pažnja), kao i na odnos policije prema građanima i upotrebu prekomjerne sile. Naša dosadašnja istraga u pojedinim predmetima je ukazala da mehanizmi koji postoje unutar policijskih struktura i koji bi trebali da vrše nadzor nad radom policije, različiti nezavisni odbori i interne kontrole su se pokazali kao nedovoljno efikasni mehanizmi, da nisu neovisni i da najčešće u tim tijelima sjede ili sadašnji ili bivši policijski službenici ili osobe koje su na neki način vezane za policiju i njihova neovisnost je zaista pod velikim upitnikom", kaže ombudsmenka Jasminka Džumhur.
Prema njenim riječima, raniji slučajevi policijske brutalnosti koju su građani prijavljivali instituciji Ombudsmena BiH nisu završavali povoljno po žrtve policijskog nasilja. Interne istrage policije, naprosto, nisu utvrdile nikakve nepravilnosti.
"U ranijim slučajevima, mi smo utvrdili da se radilo o brutalnosti i da mehanizmi kontrole nisu bili efikasni, na primjer u slučaju Maje Milinković, o kojem su pisali i mediji. Sve se završavalo unutar policije, a interna kontrole policije nije utvrdila greške policijskih službenika. Nažalost, nikada se ne sumnja u dobronamjernost policije i ne vjeruje se u mogućnost zloupotrebe policijskih ovlaštenja, dok onaj ko je bio predmet opservacije policije, prema uvriježenom mišljenju, ima razlog da laže. Mi smo prepoznali i profil osoba koje su više izložene policijskoj brutalnosti od drugih: to su najčešće djevojke", dodaje Jasminka Džumhur.
Kompleksna struktura i neefikasnost policije
Izvještaj organizacije Human Rights Watch govori o nasumičnim hapšenjima maloljetnika i demonstranata koji nisu učestvovali u neredima. Generalno stanje u kompleksnoj policijskoj strukturi u BiH, manjak koordinacije i kontrole, rezultirali su neadekvatnom reakcijom i na demonstracijama u nekoliko bh. gradova, smatra ombudsmenka za ljudska prava u BiH.
"Evropska konvencija o ljudskim pravima, čija je BiH potpisnica, daje obavezu državi da građanima osigura slobodu izražavanja, udruživanja i javnih okupljanja, a članovi Konvencije koji se odnose na te slobode vežu se za demokratska društva. Mi smo imali demonstracije koje su bile spontane, koje su proizvod ekonomskog i socijalnog stanja na koje je institucija ombudsmena ukazivala u prethodnim godišnjim izvještajima, čak smo s kolegama ombudsmenima u regionu ukazali vlastima da smo jako zabrinuti po pitanju ekonomsko-socijalnih prava jer smo, kroz stranke koje nam se obraćaju, prepoznali da može doći do socijalnih nemira i eskalacije. Na to nije bilo adekvatne reakcije", kaže Džumhur, dodajući da su demonstracije bile očekivan rezultat ove nebrige.
Prema njenim riječima, zadatak policije je bio da u toku demonstracija pokažu senzibilnost prema zahtjevima građana i da odvoje one koji su počinili krivična djela, a ne da nasumično privode prisutne.
"U državi koja ima tako kompleksnu policijsku strukturu, pitanje subordinacije i koordinacije je, očekivano, izostalo. Javni red, pa i sam državni poredak, u tom su trenutku bili narušeni jer policija nije imala dovoljno efikasan pristup u sprečavanju nereda ali i dešavanjima koja su uslijedila. U takvom kontekstu, kad nema koordinacije, postupanje policajaca na terenu izvan pravila i kodeksa ponašanja je moguće, moguće je da se dese prekoračenja ovlaštenja, moguće je da određeni građani samo sticajem okolnosti budu žrtve, poput onog mladića koji je tog dana došao iz Varšave i pretučen je od strane specijalne policije na ulici na kojoj se slučajno zatekao", dodaje Džumhur.
Nasilje nad novinarima
Nasilje policije na demonstracijama u Tuzli i Sarajevu iskusili su i novinari. Izvještaj HRW-a govori o dvojici novinara i snimatelja iz Tuzle kojima su pripadnici policije zabranili da snimaju, a potom su ih i fizički napali. Za nasilje nad novinarima i onemogućavanje da obavljaju svoj posao ne može biti opravdanja, kaže ombudsmenka Džumhur.
"Novinari imaju obavezu i da informišu javnost. Praksa Evropskog suda kaže da pristup informacijama ne podrazumijeva samo pravo na informacije nego i zaštitu kanala kojim se prenose informacije. Ako država nije provela dovoljno efikasne mjere da zaštiti novinare i medijske kuće kao kanal komunikacije, krši Evropsku konvencije o ljudskim pravima. Mi nismo imali direktne pritužbe novinara, ali iz medija imamo saznanja o napadima na novinare tokom demonstracija. Nema opravdanja za napade na novinare."
Zbog svega navedenog, od izuzetne je važnosti da osobe koje su pretrpjele brutalnost policije te incidente i prijave, kažu naše sagovornice. A što su prijave brojnije, to je veća mogućnost da će, putem istrage, oštećeni građani doći do satisfakcije. Udruženo djelovanje građana i po pitanju prijavljivanja policijskog nasilja pomoglo bi u razrješenju ovih incidenata. Nažalost, građani se rijetko odlučuju prijaviti policiju i izaći sa svojim pričama u javnost.
"Vrlo je važno da žrtve prijave nasilje policije, jer je to jedini način da se otkrije upotreba prekomjerne sile od strane policijskih službenika. Ukoliko se plaše pritisaka i viktimizacije koja bi mogla uslijediti, građani svoje iskustvo mogu ispričati javnosti i potpuno anonimno, to također može pomoći u rasvjetljavanju", kaže Lydia Gall iz organizacije Human Rights Watch, a s tim se slaže i ombudsmenka Džumhur.
"U takvim situacijama veoma je važno da ljudi traže zaštitu, prvenstveno od policije, da traže da se prizna greška i da se u procesu medijacije i facilitacije dođe do izvinjenja, kompromisa, kojim bi građani koji su bez razloga bili žrtve maltretiranja dobili određenu satisfakciju. Ured ombudsmena u BiH je dobio nekoliko žalbi i trenutno radimo istragu u saradnji s tužilaštvom. Mi kao institucija zaista stojimo na raspolaganju građanima jer je naša obaveza da budemo kanal komunikacije između institucija i građana. Veoma je važno odrediti ko je kršio zakon, jer on mora odgovarati, a to se odnosi i na policiju – ako su policijski službenici kršili zakon i prekršili prava građana koji su demonstrirali, moraju odgovarati za to."
Pojedinac protiv sistema
Većina sagovornika HRW-a odlučila je anonimno govoriti o nasilju koje su pretrpjeli od policije, što jasno govori da kod ljudi postoji i strah od borbe protiv sistema, od neke vrste osvete. Sveprisutno je i nepovjerenje u institucije koje su tu da budu servis građanima i da ih zaštite, kaže Džumhur.
"S obzirom na cjelokupno stanje, ljudi ne vjeruju institucijama. Mi smo još prije tri godine nastojali uspostaviti Nacionalni preventivni mehanizam protiv policijske torture, ali zbog sporog donošenja odluka on nikada nije uspostavljen. Taj mehanizam upravo ima zadatak da prevenira kršenja ljudskih prava od strane policije, da redovno posjećuje policijske stanice, pravi izvještaje i da ukazuje na probleme. Građani kojima je potrebna zaštita svakako se trebaju obratiti Instituciji ombudsmena, kao i tužilaštvu jer policija ne može djelovati bez tužilaštva. Ako je policija postupala bez naloga, prva adresa na koju se trebaju obratiti građani svakako je tužilaštvo, a obratiti se treba i neposrednom rukovodiocu u policijskoj strukturi, da vidimo koliko je policijska hijerarhija efikasna. Osobe koje smatraju da su policijski službenici prekršili svoja ovlaštenja trebaju podnijeti i prijavu protiv tih policijskih službenika. Obraćanjem svim ovim institucijama, koje trebaju djelovati u saradnji, način je zaštite prava građana", kaže ombudsmenka Džumhur.
Glasnogovornik Tužilaštva Kantona Sarajevo Alem Hamzić nije nam mogao dati informaciju o broju građana koji su prekoračenje policijskih ovlasti tokom demonstracija prijavili ovoj instituciji jer, prema njegovim riječima, upit trebamo poslati za svaku pojedinačnu osobu za koju želimo provjeriti da li se obratila Tužilaštvu.
Ombudsmenka za ljudska prava u BiH naglašava kako je u ovim situacijama važno da svi građani koji su pretrpjeli brutalnost policije te incidente i prijave jer će jedan usamljeni građanin koji dođe da se žali na rad policije kao pojedinac teško uspjeti u svojim zahtjevima.
"Veoma je važno osnažiti građane da progovore o ovim situacijama. Institucije su samo servisi građana kojima oni daju vlast i moć, to treba imati na umu."
