Popis stanovništva u BiH 2013: korak u budućnost?

Pažnja javnosti zaokupljena je pitanjima o etnicitetu i religiji, najmanje značajnim za državu, jer nisu pokazatelji standarda jedne držav e - što bi popis upravo i trebalo da prikaže.
Piše: 
Senka Imamović, Elmedina Grobovica, Amira Jablan
Podijeli ovaj članak: 
Vezane teme: 

Popisom će BiH, nakon više od 20. godina, dobiti precizne podatke o strukturi stanovništva – demografske, obrazovne, socio-ekonomske karakteristike stanovništva, migracijska obilježja. Znaćemo, na primjer, koliko ima domaćinstava i porodica u BiH, kakva je struktura stambenih jedinica. Znažemo koliki je BDP po glavi stanovnika i koji je zaista životni standard u državi. Tek sa preciznim statističkim podacima BiH će moći da podnese zahtjev za članstvo u EU i pristupi njenim fondovima.

 
Za vrijeme SFRJ popisi stanovništva su održavani od 1921. do 1991. osam puta, a poslije raspada SFRJ sve države su održale popise stanovništva početkom drugog milenija, samo Bosna i Hercegovina nije.  Zakonom o izmjenama zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u BiH 2013. godine definirano je da će se popis provesti u razdoblju od 01. do 15. oktobra 2013. godine, što se smatra referentnim datumom popisa, koji je potvrdila Agencija za statistiku BiH. 
 
 
Konačna odluka o tome da li će se popis tada desiti biće doneta ovog mjeseca, nakon što Međunarodna posmatračka operacija (MPO), u koju su uključene Evropska komisija, Vijeće Evrope i nekoliko organizacija Ujedinjenih nacija, daju svoju oscjenu o pripremljenosti države da provede popis. Prvobitno je bio zakazan za april 2013., ali je po preporuci MPO odložen za najmanje šest mjeseci. Razlog je nedovoljna tehnička priprema, koja bi dala nepouzdane rezultate, probleme s formlisanjem i redoslijedom pitanja, kartografijom i informativnom kampanjom koja mora biti ista na niovu cijele države. 
 
 
Sudjelovanje u Popisu je obavezno, i svaka osoba obuhvaćena popisom dužna je da na pitanja u popisnim obrascima točno i potpuno odgovori. Svako davanje netačnih i nepotpunih odgovora u popisnim obrascima, ili odbijanje davanja podataka o odsutnim članovima domaćinstava se kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 100KM do 10.000KM.
 
 
Koliko će popis koštati?
 
 
Oko 46 miliona KM – skoro 4 miliona više od prvobitnog plana troškova. Dio novca će se obezbjediti iz javnih budžeta, dio iz međunarodnih fondova. Istovremeno, popis će biti i prilika mnogima za dodatnu zaradu, ukoliko žele da rade kao popisivači/ce ili instruktori/ce.  Poziv za prijavljivanje za ove poslove bit će javan, a kriterijumi (do sada objavljeni) su: ''punoljetne osobe sa najmanje završenom srednjom školom, pri čemu će se prednost prilikom izbora dati osobama sa stečenim višim ili visokim obrazovanjem, studentima kao i nezaposlenim osobama sa odgovarajućim obrazovanjem'', kako navode iz Agencije za statistiku BiH. Novac koji će zaraditi zavisit će od ''obima posla koji će obavljati''. 
 
 
U prosjeku, očekuje se da jedan popisivač/ica dnevno obiđe 40-70 domaćinstava, a da popis u jednom domaćinstvu traje u prosjeku 15. minuta.  U totalu, popis će voditi preko 20.000 osoba – popisivača, instruktora/ica, članova općinskih popisnih povjerenstava, vanjskih suradnika na pripremi i obradi materijala.  Također, popis će pratiti i medijska kampanja, koja bi trebalo da objasni javnosti šta su ciljevi popisa, koji je njegov značaj za BiH. Slogan kampanje je – Moj korak u budućnost.  
 
 
A dok ne zakorači u budućnost, bh. svakodnevnicu će i dalje pratiti javne rasprave oko nacionalnog, etničkog, vjerskog izjašnjavanja na popisu. Na posljednjoj sjednici, Vijeće Ministara BiH je donijelo odluku da pitanja o etničkom izjašnjavanju (dodato uz državljanstvo), vjeri i maternjem jeziku budu poluotvorenog tipa. U Zakonu stoji da niko nije obavezan/a da se izjašnjavaja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, ali je pitanje o maternjem jeziku obavezno. 
 
 
Za kraj, evo šta građani i građanke Sarajeva misle i očekuju od predstojećeg popisa – korak u budućnost, ili nešto treće? 
 

Priča je nastala u okviru edukativnog programa Živjeti različitosti, Mediacentra Sarajevo i Office of Public Affairs Ambasade SAD u BiH, april 2013. 

Ostavite komentar