Od ćilima do ponjave - povratak u BiH
Ni 20 godina nakon rata položaj manjinskih povratnika/ca nije rešena tema u BIH politici. Naprotiv, ovo pitanje se iznova aktualizira pred svake izbore, popis stanovništva, ali ne da bi se konačno riješilo, već da bi se dobili glasovi.
Do prije 20 godina, nije postojala opština u Bosni i Hercegovini u kojoj su živjeli pripadnici/e isključivo jedne etničke zajednice. Rat je u potpunosi izmjenio ovu sliku – više od pola stanovništva je napustilo svoje domove, većina se nikada nije vratila, a oni/e koji/e su se ipak odlučili na povratak, išli su tamo gdje njihov narod čini etničku većinu.
Danas, u 88 kolektivnih centara u BiH živi 1.830 porodica. Da se za svaku od njih utrošilo 50. 000 BAM za pravljenje kuća ili kupovinu stana, njihovo stambeno pitanje bi bilo riješeno sa ukupno 91,5 miliona BAM - gotovo duplo manje nego što su vlasti potrošile u posljednje tri godine. Uz to bi ostalo dovoljno novca da se na svaki milion uložen u stanogradnju, još milion maraka uloži u poboljšanje života u mjestima povratka. Ali, to se nije dogodilo.
Kako izgledaju kolektivni centri u BiH, koliko je novca izdvojeno za povratnike u BiH? Cijelu priču pogledajte OVDJE.
Autor data reportaže, Malik Garibija, bachelor je poslovnog komuniciranja i magistrant na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Bio je polaznik kampa o data novinarstvu u organizaciji Mediacentra Sarajevo.
