Ksenofobija i stereotipi prema Kinezima zbog koronavirusa ne jenjavaju

Volimo trilere i misterije, priče sa neočekivanim obrtom, snažnom emocijom i porukom. Manipulacija i fikcija se upliću u svakodnevne političko-društvene vijesti s ambicijom da popune praznine i ispeglaju kognitivne i emocijalne nabore, baratajući ekstremima, nudeći konačne odgovore, imenujući krivce, te tako nude katarzu i oslobađaju nas muka neugodne nijansirane stvarnosti. Nevolja je u tome što takve vijesti mogu imati stvarne žrtve – pojedince i grupe koje prokazujemo i zatim ih (na simboličkoj, a nekada i stvarnoj razini) uništavamo.

 

Sa širenjem novog koronavirusa tako se upregla svjetska, regionalna i lokalna mašinerija proizvođača i prodavača magle. U proizvodnji i distribuciji sumnjivih sadržaja važnu ulogu imaju online komentatori i eksperti sumnjivog integriteta, sumnjive platforme koje imitiraju medije u formi ali ne i u profesionalnim normama, ali i sami mediji. Ovim posljednjim dijelom nedostaje resursa i/ili volje da provjere sve informacije i ponude nam neophodan kontekst, ali neki od njih i sami manje ili više manipuliraju činjenicama iz komercijalnih razloga i ne mareći za profesionalnu etiku. Pri tome kruže najrazličitije teorije zavjera, netačne i parcijalne vijesti. Između ostalog, kao i drugdje u svijetu i u BiH tokom COVID-19 pandemije na površinu isplivava i ksenofobija i stereotipi o ljudima iz Kine.

 

Pogledajmo samo nekoliko primjera nasumično odabranih problematičnih sadržaja medija, i naročito korisničkih komentara, kako bismo ilustrirali neke od zabrinjavajućih problematičnih stavova prema Kini i kineskim državljanima.

 

 

Naslov teksta na portalu RTVBN: Korona virus iz Kine stigao u Sarajevo (tekst objavljen 21.02.2020.) tako nije poklekao pred dosadnom i svakodnevnom činjenicom da su, umjesto virusa, zapravo stigla tri državljana Kine. Tek su stavljeni pod zdravstveni nadzor i testirani na virus, kako i stoji u tekstu. Naizgled bezazlena greška, ili prije naslov konstruiran samo kao mamac za čitaoce, odražava jedan dublji problem. Izjednačavanje koronavirusa sa Kinezima poput onog u navedenom naslovu (slično kao kada se kaže "kineski virus"), pa makar bilo i nenamjerno, utiče na to kako percipiramo svijet, i ukoliko se normalizira može izazivati nelagodu, strah i gnušanje prema pripadnicima jednog naroda. Poistovjećivanje zaraze sa jednom društvenom grupom je strategija koja je kroz svjetsku historiju redovno korištena protiv imigranata i drugih manjina, i novinari bi trebali biti posebno pažljivi s tim.

 

Neki od komentara ispod tog teksta su:

 

 

Mišljenja da su i neki od ranijih virusa koji su zahvatili veći broj ljudi u svijetu potekli iz Kine nisu rijetka u BiH, ali je tačno da MERS i svinjska gripa nisu prvi put otkriveni u Kini, već u Saudijskoj Arabiji, odnosno Sjedinjenim Američkim Državama.

 

Rasistički komentari i teorije zavjere, međutim, mogu biti inspirirani i istinitim vijestima.

 

 

Vijest o francuskom ljekaru, dobitniku Nobelove nagrade, Lucu Montagnieru koji tvrdi da je virus proizveden u laboratoriji u Kini, objavljena u mnogim medijima, sadrži tačne tvrdnje. Međutim, tekst na koji vodi link iznad je kratak, zasnovan čini se u potpunosti na agencijskoj vijesti i ne nudi dodatne informacije i kontekst. Važni aspekti priče nedostaju pa se propušta informirati čitatelja  da je Montagnier poznat po nizu kontroverzi zbog kojih je ostalo malo od njegovog nekadašnjeg naučnog kredibiliteta. Tako je između ostalog prije nekoliko godina tvrdio da je moguće izliječiti autizam dugotrajnom terapijom antibioticima.

 

Jedan od korisnika komentira tekst ovako:

 

 

Osim stavljanja krivice na Kineze i Ruse i za nepravednu i nasilničku politiku Zapada prema muslimanima, komentar također perpetuira tvrdnje teoretičara zavjere o tome da je virus proizveden u laboratoriji. Otkako se pojavio virus SARS-COV-2, kruže teorije da je njegova proizvodnja dio: a) kineskog programa proizvodnje biološkog oružja; i b) projekta u kojem Kina nastoji preuzeti vlasništvo nad kapitalom.

 

U drugim verzijama teorija zavjere krivac je farmaceutska industrija a i Kina se predstavlja kao žrtva nastojanja svjetskih sila da se uništi kineska ekonomija (vidjeti više npr. ovdje i ovdje). Takve vijesti možemo pronaći u sadržajima tradicionalnih masovnih medija, pa je tako Oslobođenje objavilo, a Hayat, Blic i drugi mediji prenijeli, tekst u kojem se sugeriše da je virus dio programa razvoja biološkog oružja u Kini (platforma Raskrinkavanje objavila je analzu tih sadržaja ovdje). Podsjetimo, nema nikakvih dokaza da je virus vještački proizveden i pretpostavlja se da se najprije pojavio među životinjama.

 

 

Kako su neke informacije ukazale na to da se virus možda prvi put pojavio na otvorenoj pijaci u Wuhanu, kineska kuhinja tj. pripisana joj ekscentričnost, česta su meta problematičnih komentara. Tako su brojni komentari na tekstove o koronavirusu koji sadrže diskriminatoran, rasistički govor, pa i u strogom smislu govor mržnje. U nastavku su samo neki od degutantnijih komentara na popularnom portalu Klix, kakvi se mogu pronaći slučajnim pregledom tekstova.

 

"Najveca gamad na planeti."; "pleme im se zatrlo,gledaj sta ždere pogan"; "Zločinacki narod.Trebala ih je korona sve unistiti.Crkli dabogda" (ispod ovog članka): "isti vlasi, lažovi i prljaveži".; "Donijeli su oni sa sobom svakakvih klica i bakterija.Dovoljno je znati da oni peru čarape i donji ves u kuhinjskom sudoperu (...)Pricala mi kolegica koja je radila kao sezonski radnik sobarice u Dubrovniku prošle godine (...) To je prljav i arogantan narod"; "Nema gore nacije, oni ce citav svijet gurnuti u propast sa svojim lazima i virusima (...)  bice od njih jos pandemija jer oni jedu sve"; "POBITI GOVNA RASPALA"(ispod ovog članka); "Mrš stoko kineska treba vas sve hemijskim gasovima potrovati"(ispod ovog članka). "Zuti Smradovi poslali virus, a sad zaradjuju milijarde na nama.. Smrt zutima!!" (ispod ovog članka).

 

Širok je repertoar metafora upregnutih u službi konstrukcije neprijatelja, gdje se Kinezi izjednačavaju sa gamadima, Vlasima (termin korišten za Srbe, u pogrdnom značenju), prljavštinom, lažima, fekalijama, te se cijela nacija dehumanizira, a zatim pojedinci opravdavaju, ako ne i pozivaju na njeno uništenje. Upravo u korisničkim komentarima najlakše možemo pronaći problematične stavove i stereotipe o kineskoj zajednici, koji prate skoro svaki tekst koji govori o virusu i Kini ili ljudima iz Kine.

 

U redakcijskim sadržajima medija su problematične i neistinite vijesti o Kinezima mnogo rjeđe. Faruk Borić, novinar i predsjednik Udruženja "Bosansko-kinesko prijateljstvo" i jedan od osnivača online platforme Kina-danas, smatra da je bilo nekoliko slučajeva moguće virtuelne hajke na ljude iz Kine "prije svega mislim na sagu o autobusu kineskih turista iz Wuhana kada su pojedini mediji u stopu pratili kretanje ka BiH, proizvodeći anksioznost i paniku", ali da je riječ o zanemarivom uzorku medija.

 

Češći su, međutim, tekstovi kojima nedostaje kontekst ili čiji naslovi sugeriraju negativan stav prema kineskoj zajednici. Takvi su, uz ranije pomenut tekst BN televizije, naslovi poput "Kinezi se predomislili: Broj umrlih u Wuhanu povećan za 1.300 osoba", "Kineski restorani nude sve više lažnog biljnog mesa otkako su otvorili svoja vrata" ili ilustracije koje mogu podstaći stereotipe o gastronomskim perverzijama Kineza (npr. ovdje).

 

 

Stereotipiziranje i sistematsko prokazivanje jedne zajednice mogu imati stvarne posljedice i uticati na živote njenih pripadnika. Svjetski mediji izvještavaju o porastu verbalnih napada i nasilja protiv pripadnika azijskih nacija, kao i bojkota njihovih kompanija i radnji u kontekstu COVID-19 pandemije.

 

U BiH danas živi oko 500 pripadnika kineske zajednice, a po informacijama kojima raspolaže Udruženje "Bosansko-kinesko prijateljstvo", zabilježeni su neki slučajevi njihove diskriminacije, naročito na početku izbijanja epidemije. Konkretnije, pojedinci su pripadnike oslovili s "korona" ili "koronavirus". Pored toga, oni među njima koji su vlasnici firmi (uglavnom malih i porodičnih) u BiH "dijele brige i nade drugih poslodavaca", kaže Borić. Moguću dodatnu štetu donose pojedine sasvim izmišljene vijesti o biznisima kineskih vlasnika.

 

I na kraju, pripadnici azijskih zajednica u BiH jesu izloženi zlim sentimentima i jezicima, koji se lako mogu pronaći u online komentarima. Borić, međutim, smatra da tek manjina gradi svoje mišljenje na osnovu predrasuda i da je velika većina građana BiH prijateljski raspoložena prema Kinezima.

 

Da omjer u korist prijateljstva u kontekstu COVID-19 pandemije bude još veći mogu doprinijeti mediji i građani detaljnijim istraživanjem, pažljivijim izvještavanjem i dijeljenjem vijesti u trenutnoj kriznoj situaciji, osudom problematičnih komentara (i portali boljim administriranjem), a u ekstremnim slučajevima i prijavljivanjem govora mržnje nadležnim institucijama.