Žene u politici: (P)ostale smo kvota

Hvale vrijednu javnu tribinu pod nazivom ''Glas žena protiv nasilja'',  je organizirala Inicijativa građanki/na Mostar, u okviru međunarodne kampanje ''16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja''.  Političarke različitih stranaka su se prvi put sastale nakon niza godina, no na tribini nije bilo ni traga prijedlozima rješenja za goruća pitanja koja se tiču žena.

 

Nijedna od njih nije znala odgovor na pitanje koliko žena ima u Vladi HNŽ-a, koliko u Skupštini. Nisu znale ni koliko ih je iz njihovih stranaka u vlasti. Nakon došaptavanja iz publike, iznijele su sramotne podatke da u Vladi nema niti jedne žene, dok u Skupštini sjedi samo 20 posto žena. Njihovo objašnjenje takvog stanja je da ''žene ne glasuju za žene'', ''žene nisu prijateljica jedna drugoj'', a od funkcija odustaju jer ''se žele ostvariti kao majke i posvetiti obitelji, pa politička karijera ne može u prvi plan''. 

 

I tako su žene političarke, po tko zna koji put, same sebe pokopale diskriminirajućim izjavama.

 

''Osnovni cilj nam je bio okupiti žene političarke koje su se prvi put sastale zajedno, da bi se upoznale i razgovarale; nakon niza godina tišine ovo je velik korak. Vaša očekivanja su možda bila veća, ali u situaciji kakvoj smo sada treba krenuti ispočetka, a evo uspjeli smo sastaviti žene iz različitih stranka. Imamo još brojnih projekata na umu koji bi mogli povezati žene političarke na lokalnoj razini. Ja ne volim previše kritizirati žene, jer one su u politici manjina, kad pogledate nijednoj manjini nije lako, pa tako ni ženama u politici'', kazala je Ifeta Ćesir – Škoro, predsjednica Inicijative građanki/na Mostar. 

 

Mirijana Penava, iz nevladine organizacije Forma F, koja se od 1994. godine bavi pravima žena i edukacijom žena političarki, duboko je razočarana položajem žena u politici.

 

''Nažalost žene su samo kvota, i to ona koju su nam ''nametnuli stranci''. Čast izuzecima, ali u većini stranaka je tako. Ako pogledate kandidacijske liste kod nekih stranaka, imate cijele obitelji ili pak širu familiju i susjedstvo, i po prezimenima možete zaključiti tko je u stranci i zbog čega. Čak i u današnje vrijeme odnos stranaka prema ženama, pogotovo iskusnim, je šovinistički. Obavezno nas, pored svih naših iskustava, profesionalnosti i kvaliteta, podsjećaju gotovo svakom prilikom da imamo obitelj, djecu, da je to naša obveza'', kazala je Penava.

 

''Teško je odgovoriti na pitanje zašto se žene ne uključuju u politiku. Prije 10 godina imala bih drugačiji odgovor, ali danas... Recite mi molim vas kad je situacija u BiH ovakva, kada čekamo ne samo što će reći trojica veličanstvenih nego i međunarodna zajednica, pitala bih se i sama što mogu tu promijeniti. Kod nas nema razvojnih programa, proračuna, strategija je postala omrznut pojam koji se gura u ladice, sve je samo zamagljivanje nacionalizmima i smještanje u torove prošlosti'', smatra Penava dodajući da politiku ne zanima ono gdje se odvija život i stvarni problemi nego samo ''velike riječi velikih projekata''.

 

Veliki je problem i to što se žene koje su aktivne u politici međusobno ne poznaju, a kamoli da surađuju sa ženama iz drugih stranaka.  

 

''One se ne poznaju po strukturi. Naravno, zagovaranje bez lobiranja je nemoguće u politici od najnižih do najviših instanci. A žene nisu ujedinjene, kako onda možemo očekivati da će se boriti za prava ostalih žena? Da ne pričamo o tome kako za svaki javni nastup žene političarke idu u centralu stranke po svoje mišljenje'', rekla je Penava, čije dugogodišnje iskustvo kaže da bi povezanost žena mogla pomoći tome da se i njihov glas čuje.

 

''Stranke su postale biro za zapošljavanje, a ne spona koja bi trebala pomoći u rješavanju problema običnog čovjeka. To je jedan od najvećih problema koji će imati posljedice po funkcioniranje političkih stranaka. Mladi se u stranku učlanjuju zbog osobnih interesa i uopće se ne očekuje odgovornost od članova i članica stranaka. Mi imamo članicu Parlamenta, koja se nikada nije odazvala na pozive na razgovor o Zakonu o zaštiti obitelji s djecom kojeg ova županija nije imala 18 godina'', kazala je Penava dodajući da je još jedan veliki problem elitistički odnos političarki prema biračkom tijelu.

 

''Sve se više gubi kontakt s biračkim tijelom, a žene se u javnosti pojavljuju samo ako je neko pitanje u skladu s programom njihove stranke. U konačnici, i političari u strankama se indolentno odnose prema članicama stranaka'', zaključila je Penava.

 

Amna Popovac, aktivistica iz Mostara, koja je prije nekoliko mjeseci uključila u rad političke stranke, smatra da su ''žene u politici dekor''.

 

''Vidljive su onoliko koliko im to dopuštaju muške kolege. Uglavnom su isključene iz unutarstranačkih dogovora, a njihovo obrazovanje i iskustvo se ne uvažavaju. Većina stranaka prednost i povjerenje daju muškarcima, a njihove sposobnosti i kvalitete se ne propituju. Kandidatkinje većinom nemaju promotivnu podršku svojih političkih partija, te same organiziraju (koristeći i vlastita financijska sredstva) svoje kampanje. One koje trenutno participraju u javnoj vlasti ne sudjeluju aktivno u odlučivanju. Postoji određeni broj žena koje u Ministarstvima i strankama obavljaju odgovorne i zahtjevne poslove, ali njihove zasluge prisvajaju muške kolege. Naravno, da ima i onih koje se nalaze na visokim pozicijama, a nevidljive su. Na primjer, potpredsjednica Federacije BiH, Melika Mahmutbegović (SDA) se sve ovo vrijeme mandata gotovo nije ni oglašavala. Za očekivati je bilo da se kao žena, u svom radu bavila i pitanjima žena. Nije se čak ni oglasila povodom Zakona o potpomognutoj oplodnji, iako je po vokaciji liječnica. Takvo ponašanje obeshrabruje druge žene da sudjeluju u političkom životu i da u većem broju glasaju za žene. Razočarane u nerad ženskih predstavnica u politici, svoj glas daju muškarcima'', smatra Popovac.

 

Po njenom mišljenju najznačajnije prepreke u uključivanju žena u politički život su obrazovanje, profesionalni i socijalni status, te procjena dobivanju podrške u izbornoj kampanji. ''Ipak, na odluku žena da se aktivno uključe u politički život najviše utiče njihovo okruženje, koje je uglavnom tradicionalno, te predrasude prema ženama.  Predrasude imaju i najveći utjecaj na samopouzdanje žena i njihovu želju za sudjelovanjem u političkom životu. Podrška obitelji i prijatelja je jedan od najvažnijih razloga zašto se žene odlučuju aktivno uključiti u politički život'', kaže Popovac.

 

Odgovarajući na pitanje kako pokrenuti žene da se uključe u politiku, Popovac je rekla da će ta početak imati priliku na izborima u listopadu.

 

''Tek kada uspješno preskočimo barijere u našim glavama, nastale uslijed patrijarhalnog odgoja i odrastanja u takvom društvu, možemo očekivati da bude više žena na višim pozicijama u društvu, pa i u političkom životu. Trenutno, žena na visokoj poziciji u BH politici je više incident nego pravilo. Kada žene zauzmu dovoljan broj visoko utjecajnih pozicija u BH društvu, tada će naše društvo imati 'koristi' od njih jer će se tada početi zaista voditi računa o problemima običnog čovjeka'', zaključila je.

 

No dok iz godine u godinu pričamo o pravima žena i kvotama koje žene trebaju ispuniti, gledamo kako stvari nazaduju, a kvote se popunjavaju onima koje zadovoljno sjede u sjeni političara.