Obrazovanje i žene u BiH: Više diploma ne znači i više poslova
Neobrazovanost ženskog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini je jedan od kontinuiranih društvenih problema tokom 20. i 21. stoljeća. Popis iz 1981. godine je pokazao visoku stopu nepismenosti žena u BiH te drastičan jaz između spolova po ovom pitanju.
Inače, prema pravilima popisa, pismenim se smatra ona osoba koja zna pročitati i napisati sastav u vezi sa svakidašnjim životom, bez obzira na kojem jeziku čita i piše. Sve ostale osobe, uključujući i one koje samo čitaju smatrane su nepismenim. Podaci o pismenosti se u gore navedenim popisima odnose samo na stanovništvo staro 10 i više godina.
Šta govore brojke: situacija danas
Posljednji dostupni podaci o neobrazovanosti žena u BiH su iz 2011. godine kada je Agencija za statistiku BiH (BHAS) utvrdila da u BiH postoji 11,3 posto žena starijih od 16 godina bez obrazovanja, nasuprot 3 posto muškaraca bez ikakvog obrazovanja. Ovo predstavlja pad stope nepismenosti žena u odnosu na stanje u 1991. i 1981. godini.
Istovremeno, utvrđen je porast broja žena sa visokom školskom spremom tako da je u poređenju s ukupnim brojem diplomiranih studenata/tica, u akademskoj 2013/2014. godini, udio studentica iznosio 60,1%.
Agencija za statistiku BiH navodi i da je devetogodišnje obrazovanje na kraju školske 2012/2013. okončalo 23.640 djece od čega su 11.562 djevojčice.
U istoj školskoj godini, srednju školu je okončalo 40.630 učenika od čega je 19.735 žena.
U 2013. godini, od ukupno 17.119 diplomiranih studenata/ica, 10.394 su žene, a 6.725 je muškaraca.
Također, broj radnosposobnih žena sa završenom visokom školskom spremom u konstantom je porastu (2012. godine: 8,00%; 2013. godine: 8,9% i 2014 godine: 9,4%). U osnovnom obrazovanju na poziciji prosvjetnih radnica uposleno je 70,7% a u srednjem 59% što znači da prednjači broj žena u odnosu na muškarce, koje su uposlene kao nastavnice i profesorice. Ovi podaci su dodatna potvrda da dolazi do rasta broja obrazovanih žena, ali statistički podaci ne odaju punu sliku ovog pitanja.
Radmila Rangelov-Jusović, direktorica Centra za obrazovne incijative Step by Step, kaže da što se tiče obrazovanja žena u BiH, situacija se ne razlikuje značajno od zemalja u regiji.
''Statistički gledano, žene čine oko polovince učenika/ca, a izuzetak su žene i djevojčice koje su pripadnice manjinskih i marginaliziranih grupa, posebno iz romske populacije, koje u značajnijem broju ne pohađaju ili ne završavaju ni osnovno obrazovanje'', navodi ona. ''Vidljivo je da mlađa generacija žena ulaže u svoje obrazovanje, ali i dalje su postotci značajno ispod prosjeka u zemljama EU, i ne garantuje se ostvarivanje drugih prava u oblasti zapošljavanja, napredovanja i društvenog i političkog angažmana'', smatra Rangelov-Jusović.
Smatra da su u obrazovanju značajan problem i stereotipi i predrasude vezane za ulogu, status i položaj žene u drutštvu. Tu posebno ističe tekstove i ilustracije u udžbenicima koji perpetuiraju navedene stereotipe ali i izostanak kvalitetnih sadržaja i rasprava o temama vezanim za pitanje ravnopravnosti žena, prevencija nasilja nad ženama i različitim formama diskriminacije. Zaključuje da je potrebno uložiti više sredstava u dugoročne inicijative i promjene u društvu kroz najmlađe generacije.
Sa ovim se slaže i Aleksandra Petrić, programska direktorica Fondacije Udružene žene, koja smatra da se trend rasta broja diplomiranih studentica ne može odvojiti od pitanja konkurentnosti na tržištu rada. Mlade djevojke koje traže posao često se susreću sa ucjenama ili se nastoje dobiti informacije o tome kada planiraju trudnoću i slične privatne planove.
Imajući u vidu navedene podatke i tumačenja, evidentno je da su u Bosni i Hercegovini prisutni pozitivni trendovi u vezi sa stopom obrazovanosti žena koja iako je i dalje ispod EU prosjeka, za bh. standarde porasla u odnosu na prethodne godine.
Obzirom da je cilj obrazovanja lakši pronalazk zaposlenja, tu nažalost dolazi do slabijih rezultata obzirom da muškarci na tržištu rada mnogo lakše pronalaze posao. Stoga bi buduće inicijative i aktivnosti vlasti i nevladinog sektora trebale biti rađene s ciljem ostvarivanja misije da porast obrazovanih žena rezultira i u porastu zaposlenih žena.
