Hrvatska: novi izazovi za Građanski odgoj
"Nakon čitavog niza priprema i stjecanja podrške od strane udruga civilnog društva i struke, aktualna Vlada u dosadašnje tri godine mandata nije uvela ovaj predmet u obavezni školski kurikulum. Ako to nije uspjela, kako se onda tek može nositi s gospodarskom reformom i reformom javne uprave", zapitala se Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, koja je na jučerašnjoj konferenciji za medije potvrdila da su članovi i članice Platforme 112 i GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole zbog svega zatražili sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem, prenose portali H-alter i www.libela.org
"Njegov tajnik je naš zahtjev nazvao smiješnim. Meni su, s druge strane, smiješni rezultati CRO Demoskopa pa ću se nasmijati i idućeg mjeseca kada se povjerenje u aktualnu Vladu sroza za još dva posto", kazala je Benčić i dodala da se cijela odgovornost oko uvođenja građanskog odgoja tobože svela na pravnu službu MZOS-a.
"MZOS u priopćenju navodi da se Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se kao poseban obvezan predmet u osme razred osnovne škole te u prve i druge razred srednje škole, školske godine 2015./2016., ali to nije točno jer već u nastavku stoji da će se uvesti 'kad se stvore sve pravne i kurikularne pretpostavke'. Sve to pokazuje nam da će Kukuriku koalicija ovaj projekt prebaciti na neku nadolazeću Vladu", zaključila je Benčić.
Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, istaknula je da odgovornost za neuvođenje ovog predmeta leži i na prethodnim Vladama.
"Jasno je da je HDZ zainteresiran za demokršćanske vrijednosti, ali građanski odgoj u zadovoljavajućem obliku nije uvela ni Račanova vlada koja je također iskazala interes", istaknula je.
Teršelič je podsjetila da se građanski odgoj i obrazovanje kao međupredmet u hrvatskim školama provodi još od 1999. godine, no kako program nikada nije bio evaluiran, nikada nije mogao postati službenim pilot projektom. S druge strane, sve zemlje iz okruženja uvele su taj predmet u škole.
Voditeljica Documente još je jednom podsjetila i na istraživanje CMS-a koje pokazuje da 44 posto mladih ima ksenofobne stavove prema Romina, 38 posto prema Srbima, 40 posto njih smatra da manjine nemaju pravo na korištenje vlastitog jezika i pisma u državnim institucijama, 30 posto da Nezavisna Država Hrvatska nije bila fašistička tvorevina, a 50 posto da je homoseksualnost vrsta bolesti.
"I jedna godina odgode uvođenja ovako važnog predmeta itekako puno znači za učenike/ce koji/e sada gube priliku za učenje o ljudskim pravima i političkim procesima", zaključila je Teršelič.
Dragan Zelić iz GONG istaknuo je da bi bilo daleko poštenije od Vlade da je građanima i građankama rekla da odustaje od uvođenja ovog predmeta u škole.
"Sve drugo je mazanje očiju. Svima su puna usta aktivnih građana i građanki, a istodobno to ne žele sprovesti u djelo jer je needuciranim i nekritički nastrojenim građanima/kama puno lakše manipulirati", kazao je Zelić i dodao kako Hrvatska već sada bilježi nisku izlaznost na izbore.
"Mladi imaju pravo da budu odgajani kao aktivni/e građani/ke, a ne podanici/e. U tom smislu je važno da imamo građane i građanke koji neće pokretati inicijative protiv drugih drugačijih i koji će shvaćati koje su ustavne vrednote naše zemlje. Ministar Mornar se vara ako misli da su aktivni/e građani/ke oni/e koji/e lajkaju i klikaju po internetu", upozorio je Zelić.
Aktivisti i aktivistkinje Platforme 112 i GOOD inicijative pozvali su sve političke aktere - od premijer Milanovića do oporbe, stranaka nacionalnih manjina i predsjednika Josipovića - da se izjasne o spornoj odluci MZOS-a
